Posljednjih dana naša je terenska služba prezuela šišmiše koji su se u nevolji našli diljem Zagreba. U proljeće se šišmiši bude iz zimskog sna (hibernacije) i neko se vrijeme pojačano hrane. Do sada su oni hibernirali na raznim mjestima. Koriste duplje drveća, pukotine u stijenama, no omiljene su im špilje jer su to mjesta gdje su vlažnost i temperatura stabilni. Zbog sve veće urbanizacije i čovjekova utjecaja na prirodna staništa šišmiši su se prilagodili suživotu s ljudima i danas ih možemo često vidjeti i u gradovima i naseljenim mjestima. Skrovišta koje šišmiši najčešće koriste u takvim prilikama su potkrovlja i podrumi kuća i zgrada, pukotine u zidovima i tornjevi crkava.

Kako tijekom susreta šišmiša i ljudi, šišmiši često izvuku kraći kraj, važno je naglasiti da su sve vrste šišmiša u Hrvatskoj strogo zaštićene i zabranjeno ih je hvatati ili ubijati, namjerno uznemiravati, namjerno uništiti, oštetiti ili uklanjati njihova legla, te oštetiti ili uništiti područja njihova razmnožavanja ili odmaranja.

Kako bismo predstavili šišmiše u drugom svjetlu, možda je prvi korak da istaknemo neke zablude o šišmišima.

Šišmiši se ne zalijeću i ne upetljavaju ljudima u kosu. Šišmiš nije opasna životinja i nikada neće napasti čovjeka, a u mraku se, zahvaljujući eholokaciji, snalaze predobro da bi se zaletjeli u čovjeka ili mu se zapleli u kosu.

Česta je zabluda među ljudima da su šišmiši slijepi. Svi šišmiši imaju oči kojima vide danju, a neke vrste vide i jako dobro.

Ljudi često misle da su šišmiši zapravo leteći miševi, ali su zapravo u bliskijem srodstvu s ježevima, krticama i rovkama koje ubrajamo u skupinu kukcojeda i s kojima dijele neke zajedničke karakteristike (poput zubala) , negoli s glodavcima kojima pripadaju miševi.

Mnogi se ljudi boje šišmiša jer misle da se hrane krvlju. Na svijetu postoje samo tri vrste šišmiša koje se hrane krvlju (ne ljudskom) i sve tri nastanjuju područja srednje i južne Amerike te ih uopće nema u Europi, zbog čega je ovaj strah od šišmiša potpuno neopravdan.

Mnogi misle da šišmiši prenose bjesnoću i druge opasne bolesti. Budući da europske vrste šišmiša zbog svog načina života rijetko dolaze u kontakt s drugim životinjama koje su prenosioci bjesnoće te se ne hrane mesom, bjesnoća je u njih izuzetno rijetka pojava.

VIŠE INFORMACIJA O RADU OPORAVILIŠTA I PROJEKTU PRONAĐITE U BROŠURIOPORAVILIŠTE ZA DIVLJE ŽIVOTINJE – MODERNIZACIJA ZOOLOŠKOG VRTA GRADA ZAGREBA III FAZA

PROJEKT SE SUFINANCIRA IZ EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA (www.strukturnifondovi.hr)

KORISNIK: Ustanova Zoološki vrt Grada Zagreb

SURADNIK NA PROJEKTU: Grad Zagreb

UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA: 3.018.792,31 EUR (22.745.090,65 kn)

IZNOS EU SUFINANCIRANJA: 796.336,85 EUR (6.000.000,00 kn)

SREDSTVA POMOĆI FONDA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST: 120.501,25 EUR (907.916,64 kn)

BESPOVRATNA SREDSTVA PROGRAMA MINISTARSTVA REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE: 388.196,26 EUR (2.924.864,69 KN)

SREDSTVA IZ PRORAČUNA GRADA ZAGREBA: 1.713.757,96 EUR (12.912.309,32 kn)

RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: 01.07.2020. do 30.06.2023.

Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.

SMJEŠTAJ ZA ZAŠTIĆENE DIVLJE VRSTE I NAPUŠTENE PSE

SMJEŠTAJ ZA ZAŠTIĆENE DIVLJE VRSTE I NAPUŠTENE PSE

U novom objektu Oporavilišta u izgradnji, bit će smještene divlje životinje, kao i napušteni i oduzeti psi. Pojam oporavilišta odnosi se na dio objekta u izgradnji koji zbrinjava ozlijeđene, iscrpljene ili oduzete zaštićene divlje vrste te se sastoji od...

NEOBIČNE INTERVENCIJE TERENSKE EKIPE OPORAVILIŠTA

NEOBIČNE INTERVENCIJE TERENSKE EKIPE OPORAVILIŠTA

Svakodnevno se djelatnici Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu susreću ne samo sa psima i mačkama, već s cijelim nizom divljih životinja. Naime, terenska ekipa skloništa je ta koja izlazi na pozive građana te iscrpljene, bolesne, ozlijeđene,...

Svjetski dan životinja – Štitimo životinje zajedno!

Svjetski dan životinja – Štitimo životinje zajedno!

Svake godine, 4. listopada obilježava se Svjetski dan životinja. Dan je to koji nas podsjeća na međusobnu povezanost ljudi i životinja te važnost skladnog i kvalitetnog zajedničkog života. Hrvatska je s aspekta biološke raznolikosti, odnosno raznolikosti vrsta, jedna...

JVP GRADA ZAGREBA PRISKAČE U POMOĆ ŽIVOTINJAMA U NEVOLJI

JVP GRADA ZAGREBA PRISKAČE U POMOĆ ŽIVOTINJAMA U NEVOLJI

Nakon što je ozlijeđena životinja ili životinja u nevolji uočena, na lokaciju dolazi naša terenska ekipa hvatača. Hvatači životinju prevoze u oporavilište za divlje životinje Zoološkog vrta Grada Zagreba, gdje veterinar pregledava stanje iste. Ako je životinja zdrava...

ZMIJE ZAGREBA

ZMIJE ZAGREBA

Zmije predstavljaju skupinu životinja koje u većine ljudi, zbog mnogih predrasuda, izazivaju nelagodu i strah. Iako su zapravo fascinantne i vrlo korisne životinje (kontrola glodavaca) te imaju nezamjenjivu ulogu u ekosustavu, posvećuje im se jako malo pozornosti te...

PTICE U OPORAVILIŠTU ZA DIVLJE ŽIVOTINJE GRADA ZAGREBA

PTICE U OPORAVILIŠTU ZA DIVLJE ŽIVOTINJE GRADA ZAGREBA

Svatko od nas zasigurno je barem jednom svjedočio sudaranju (koliziji) ptice sa staklenom površinom. Procjena je da milijarda ptica godišnje ugine zbog sudara sa zgradama diljem svijeta! Iako se sudari mogu dogoditi u bilo koje doba godine, češći su tijekom seobe...

ŠIŠMIŠI U NAŠEM GRADU

ŠIŠMIŠI U NAŠEM GRADU

Samo tijekom prošle godine u naše oporavilište pristiglo je 68 šišmiša kojima je bila potrebna pomoć. Iako su češći tijekom toplijih mjeseci, nekolicina njih donesena  je na liječenje u prvim mjesecima godine. To je vrijeme kada šišmiši iz našeg podneblja ne bi...

DIVLJE ŽIVOTINJE U GRADU

DIVLJE ŽIVOTINJE U GRADU

Željeti i znati pomoći životinji u nevolji dva su uvelike različita pojma. Želja je dobar pokretač akcije, ali pomoć je potrebno prepustiti osposobljenim osobama. U šarolikom svijetu divljine oko nas nije nam lako prepoznati, protumačiti i pravilno reagirati pa...

JAZAVCI U NAŠEM GRADU

JAZAVCI U NAŠEM GRADU

Već tri puta u protekla dva tjedna naša je terenska ekipa posjetila Markuševec zbog – jazavca! Kako prva dva puta nije bilo potrebe za veterinarskom skrbi, životinja je odmah puštena u šumu na obroncima Medvednice. Međutim, pri posljednjem susretu uočeno je da je...

KAKO SE ŽIVOTINJE IZ OPORAVILIŠTA VRAĆAJU U PRIRODU

KAKO SE ŽIVOTINJE IZ OPORAVILIŠTA VRAĆAJU U PRIRODU

Oporavilište je prostor u kojem privremeno ili trajno borave jedinke strogo zaštićenih zavičajnih vrsta životinja koje su nađene u prirodi iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane, u svrhu liječenja i oporavka. Krajnji cilj uvijek je povratak životinje u...

KAKO POZIVI GRAĐANA SPAŠAVAJU ŽIVOTE

KAKO POZIVI GRAĐANA SPAŠAVAJU ŽIVOTE

Životinja u nevolji, iscrpljena ili bolesna životinja, napuštena životinja… malo što izaziva jače emocije i reakcije ljudi od ovakvih situacija. I sami smo se, nerijetko, našli u prilici da želimo pomoći divljoj životinji u nevolji, ali nismo znali kako pravilno...

ZBRINJAVANJE DIVLJIH ŽIVOTINJA U USTANOVI ZOOLOŠKI VRT GRADA ZAGREBA

ZBRINJAVANJE DIVLJIH ŽIVOTINJA U USTANOVI ZOOLOŠKI VRT GRADA ZAGREBA

Građani Zagreba znaju da se Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba sastoji od dvije funkcionalne cjeline koje se bave životinjama; Zoološkog vrta grada Zagreba smještenog u Maksimiru i Skloništa za nezbrinute životinje u Dumovcu. Kada udružimo znanje i iskustvo sa obje...