Zmije predstavljaju skupinu životinja koje u većine ljudi, zbog mnogih predrasuda, izazivaju nelagodu i strah. Iako su zapravo fascinantne i vrlo korisne životinje (kontrola glodavaca) te imaju nezamjenjivu ulogu u ekosustavu, posvećuje im se jako malo pozornosti te se nerijetko njihovo ubijanje smatra herojskim djelom.
Praznovjerje, neznanje i strah postavljaju zmije u nezavidan položaj i mnogim vrstama se broj u prirodi znatno smanjuje. Svih naših 15 vrsta zmija zaštićeno je Zakonom o zaštiti prirode te ih je zabranjeno hvatati, uznemiravati i držati u zatočeništvu ili na bilo koji način ozljeđivati ili ubijati.
ZMIJE OKO NAS
U Hrvatskoj postoje samo tri vrste otrovnica – planinski žutokrug, poskok i riđovka. Od navedenih, na području Zagreba, na obroncima Medvednice vrlo rijetko možemo pronaći poskoka i riđovku. Naše je otrovnice lako prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, okomitim zjenicama, trokutastom obliku glave koja je jasno odvojena od vrata i po kratkom, zdepastom tijelu.



Ostale zmije koje prirodno žive na području Zagreba (i Hrvatske) neotrovne su i bezopasne za čovjeka.
Na području Zagreba to su bjelica, bjelouška, ribarica i smukulja.




Ljudi često misle da je sljepić (Anguis fragilis) zmija. Međutim, iako oblikom tijela podsjeća na zmiju, radi se o gušteru bez nogu. Glava mu je mala i na njoj se nalaze manje oči s kapcima, koje zmije nemaju. Također, za razliku od zmija, kao i svi gušteri imaju vidljive ušne otvore.
SUSRET SA ZMIJOM
Sasvim normalno je da zmiju susretnete u prirodi te nema potrebe za panikom. Zmije ne napadaju ljude bez razloga. No, ako ih se uznemiruje ili se osjećaju ugrožene, one će se braniti, stoga je pri izlazu u prirodu važno držati se nekoliko osnovnih smjernica.
- Pri izlasku u prirodu treba nositi duge hlače i obuću koja štiti noge od ugriza.
- U šetnji treba paziti da se ne staje na nepregledna mjesta.
- Za odmorište je potrebno birati pregledna mjesta, a izbjegavati blizinu grmlja, nakupine kamenja ili granja i slično.
- Pri susretu sa zmijom ne smijete paničariti jer se možete ozlijediti i vi i zmija.
- Odaberite najsigurniji put da zmiju zaobiđete – jer može biti i više njih – i to barem na udaljenosti od 2 metra ako teren to dopušta.
- Ako zmiju otrovnicu nije moguće zaobići, treba je zaplašiti udarcima štapom o tlo jer zmije preko donje čeljusti jako dobro osjete vibracije tla.
ZMIJE U DOMU
Ako zmiju primijetite u vlastitom domu, i ne znate kako postupiti, možete kontaktirati našu službu hvatača (tel. 01 2008 354), koja će preuzeti zmiju. Ukoliko je životinji potrebna veterinarska pomoć, bit će prevezena u oporavilište za divlje životinje Zoološkog vrta Grada Zagreba. Nakon pregleda, prema potrebi će biti zadržana na skrbi, ili će biti vraćena u prirodu.
Ako pak zmiju primijetite u prirodi, zaobiđite ju i nastavite svojim putem – zmije imaju jednako pravo biti u prirodi kao i mi.


VIŠE INFORMACIJA O RADU OPORAVILIŠTA I PROJEKTU PRONAĐITE U BROŠURI: OPORAVILIŠTE ZA DIVLJE ŽIVOTINJE – MODERNIZACIJA ZOOLOŠKOG VRTA GRADA ZAGREBA III FAZA
OPORAVILIŠTE ZA DIVLJE ŽIVOTINJE, MODERNIZACIJA ZOOLOŠKOG VRTA GRADA ZAGREBA III FAZA, PROJEKT SE SUFINANCIRA IZ EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA (www.strukturnifondovi.hr)
KORISNIK: Ustanova Zoološki vrt Grada Zagreb
SURADNIK NA PROJEKTU: Grad Zagreb
UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA: 22.745.090,65 kuna
UKUPNI PRIHVATLJIVI TROŠKOVI PROJEKTA: 11.849.729,37 kuna
IZNOS EU SUFINANCIRANJA: 6.000.000,00 kuna
RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: 01.07.2020. do 30.06.2023.
Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.


I ŽIVOTINJE SU ŽEDNE
Slijede nam najtopliji mjeseci u godini i dok razmišljamo kako se rashladiti, te kako pomoći vlastitim kućnim ljubimcima, često zaboravljamo životinje koje se nalaze svuda oko nas. Tijekom toplijeg dijela godine, posebice za vrijeme suša, divljim životinjama u gradu...

5 KORAKA KAKO NA SIGURAN NAČIN POMOĆI DIVLJIM ŽIVOTINJAMA
Divlje životinje oko nas ne smijemo uznemiravati, ali je i dužnost svakoga od nas pomoći životinji u nevolji. No, Važno je naglasiti da divlje životinje našu pomoć trebaju isključivo kada su ozlijeđene, iscrpljene ili ranjene. Ako pronađeš divlju životinju kojoj je...

ŠTO KAD PRONAĐEM MLADUNČE DIVLJE ŽIVOTINJE?
Održavanje ravnoteže i zdravlja ekosustava ključno je za svaku vrstu. Nažalost, ljudske aktivnosti kao što su uništavanje staništa, onečišćenje i klimatske promjene često imaju negativan utjecaj na populacije divljih vrsta. Stoga je rehabilitacija divljih životinja...

ZAŠTITIMO DIVLJE ŽIVOTINJE PRILIKOM KOŠNJE
Srne su šumske životinje koje nas znaju iznenaditi i u naseljima, no najčešće ne u gradskoj vrevi. Najčešće posjećuju rubne i zelenije dijelove gradova. Rasprostranjene su u gotovo cijeloj Europi, a kod izbora staništa ipak preferiraju šume sa šibljem, a rado odabiru...

ZELENIJI GRAD – VEĆA BIOLOŠKA RAZNOLIKOST
BIOLOŠKA RAZNOLIKOST označuje svu različitost života na Zemlji i obuhvaća sve gene, životinjske i biljne vrste, ekološke sustave i krajolike. Umjesto da joj se opiremo, pružimo ruku divljini i pridružimo se naporima očuvanja biološke raznolikosti na lokalnoj...

ZELENI GRAD – BOGATI GRAD
Mnogima od nas dodir s prirodom donosi radost – kada čujemo pjev ptica u svom dvorištu, uočimo vjevericu na obližnjem stablu ili noću naiđemo na ježa na svome putu, podsjetimo se da smo dio prirode bez obzira gdje živimo. Istraživanja su pokazala da provođenje...

VELIKI DAN ZA VIDRU IZ OPORAVILIŠTA
U srijedu, 24. svibnja 2023. godine, stanovnik Oporavilišta za divlje životinje Zoološkog vrta Grada Zagreba krenuo je u nove pustolovine, vodama Nacionalnog parka Plitvička jezera. Oporavilišta za divlje životinje osiguravaju uvjete za privremeni prihvat ozlijeđenih...

PRUŽIMO RUKU DIVLJINI
Uz nešto dobre volje i spretnosti, u vlastitom dvorištu možemo napraviti pravi raj za male divlje životinje. Naš vrt ne bi bio tako lijep bez brojnih kukaca koje privlači. Osim leptira koji bojama svojih krila uljepšavaju svaki vrt, pčele, ose i bumbari oprašuju...

KOJE ŽIVOTINJE USPJEŠNO ŽIVE U GRADOVIMA?
Ako razmislimo o tome, vjerojatno svatko od nas zna mnogo divljih životinja koje žive u gradu. Tu su vjeverice, golubovi, zečevi, šišmiši...Općenito, u gradovima puno bolje opstaju generalisti, odnosno životinje koje se raznovrsno hrane. Životinje hranu pronalaze u...