Posljednjih dana naša je terenska služba prezuela šišmiše koji su se u nevolji našli diljem Zagreba. U proljeće se šišmiši bude iz zimskog sna (hibernacije) i neko se vrijeme pojačano hrane. Do sada su oni hibernirali na raznim mjestima. Koriste duplje drveća, pukotine u stijenama, no omiljene su im špilje jer su to mjesta gdje su vlažnost i temperatura stabilni. Zbog sve veće urbanizacije i čovjekova utjecaja na prirodna staništa šišmiši su se prilagodili suživotu s ljudima i danas ih možemo često vidjeti i u gradovima i naseljenim mjestima. Skrovišta koje šišmiši najčešće koriste u takvim prilikama su potkrovlja i podrumi kuća i zgrada, pukotine u zidovima i tornjevi crkava.
Kako tijekom susreta šišmiša i ljudi, šišmiši često izvuku kraći kraj, važno je naglasiti da su sve vrste šišmiša u Hrvatskoj strogo zaštićene i zabranjeno ih je hvatati ili ubijati, namjerno uznemiravati, namjerno uništiti, oštetiti ili uklanjati njihova legla, te oštetiti ili uništiti područja njihova razmnožavanja ili odmaranja.
Kako bismo predstavili šišmiše u drugom svjetlu, možda je prvi korak da istaknemo neke zablude o šišmišima.
Šišmiši se ne zalijeću i ne upetljavaju ljudima u kosu. Šišmiš nije opasna životinja i nikada neće napasti čovjeka, a u mraku se, zahvaljujući eholokaciji, snalaze predobro da bi se zaletjeli u čovjeka ili mu se zapleli u kosu.
Česta je zabluda među ljudima da su šišmiši slijepi. Svi šišmiši imaju oči kojima vide danju, a neke vrste vide i jako dobro.
Ljudi često misle da su šišmiši zapravo leteći miševi, ali su zapravo u bliskijem srodstvu s ježevima, krticama i rovkama koje ubrajamo u skupinu kukcojeda i s kojima dijele neke zajedničke karakteristike (poput zubala) , negoli s glodavcima kojima pripadaju miševi.
Mnogi se ljudi boje šišmiša jer misle da se hrane krvlju. Na svijetu postoje samo tri vrste šišmiša koje se hrane krvlju (ne ljudskom) i sve tri nastanjuju područja srednje i južne Amerike te ih uopće nema u Europi, zbog čega je ovaj strah od šišmiša potpuno neopravdan.
Mnogi misle da šišmiši prenose bjesnoću i druge opasne bolesti. Budući da europske vrste šišmiša zbog svog načina života rijetko dolaze u kontakt s drugim životinjama koje su prenosioci bjesnoće te se ne hrane mesom, bjesnoća je u njih izuzetno rijetka pojava.
VIŠE INFORMACIJA O RADU OPORAVILIŠTA I PROJEKTU PRONAĐITE U BROŠURI: OPORAVILIŠTE ZA DIVLJE ŽIVOTINJE – MODERNIZACIJA ZOOLOŠKOG VRTA GRADA ZAGREBA III FAZA
PROJEKT SE SUFINANCIRA IZ EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA (www.strukturnifondovi.hr)
KORISNIK: Ustanova Zoološki vrt Grada Zagreb
SURADNIK NA PROJEKTU: Grad Zagreb
UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA: 3.018.792,31 EUR (22.745.090,65 kn)
IZNOS EU SUFINANCIRANJA: 796.336,85 EUR (6.000.000,00 kn)
SREDSTVA POMOĆI FONDA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST: 120.501,25 EUR (907.916,64 kn)
BESPOVRATNA SREDSTVA PROGRAMA MINISTARSTVA REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE: 388.196,26 EUR (2.924.864,69 KN)
SREDSTVA IZ PRORAČUNA GRADA ZAGREBA: 1.713.757,96 EUR (12.912.309,32 kn)
RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: 01.07.2020. do 30.06.2023.
Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.
Zagrebačke lije
Lisica (Vulpes vulpes) je dlakava životinja iz reda zvijeri, te je dlaka obojana crvenkast žućkastim nijansama. Iako spada u red zvijeri puno ljudi pomisli kako je isključivo mesojed. No to nije tako, lisice su svejedi, čak štoviše smatraju se oportunistima, te će u...
Urbana bioraznolikost
Grad Zagreb je zeleni grad, te samim time mogući susreti sa divljim životinjama su češći nego u ostalim gradovima. Od onih malenih poput ježa, kornjače ili pak lastavice, do onih malo većih kao što su srne, lisice ili ponekad divlje svinje.Povremeno se događaju i...
STRUČNI OBILAZAK NOVOG OPORAVILIŠTA ZA DIVLJE ŽIVOTINJE U DUMOVCU
Ponosni smo što smo novo Oporavilište za divlje životinje Zoološkog vrta Grada Zagreba mogli predstaviti kolegama koji se bave zaštitom životinja! Oporavilište su obišli predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku...
S radom počelo Oporavilište za divlje životinje u Dumovcu
Zahvaljujući Oporavilištu za divlje životinje Zoološkog vrta Grada Zagreba na novu se razinu u Hrvatskoj dižu skrb za bolesne i ozlijeđene divlje životinje te njihov oporavak. Oporavilište, izgrađeno u zagrebačkom naselju Dumovec, koje je počelo s probnim radom,...
NOVI OBJEKT OPORAVILIŠTA ZA DIVLJE ŽIVOTINJE ZOOLOŠKOG VRTA GRADA ZAGREBA
Radovi na novom objektu Oporavilišta za divlje životinje Zoološkog vrta Grada Zagreba koji se gradi na prostoru Dumovca ušli su u završnu fazu. Realizacija građevinskog dijela veća je od 90%. Nabavljena je oprema za suvremenu veterinarsku ambulantu, IT oprema, oprema...
I ŽIVOTINJE SU ŽEDNE
Slijede nam najtopliji mjeseci u godini i dok razmišljamo kako se rashladiti, te kako pomoći vlastitim kućnim ljubimcima, često zaboravljamo životinje koje se nalaze svuda oko nas. Tijekom toplijeg dijela godine, posebice za vrijeme suša, divljim životinjama u gradu...
5 KORAKA KAKO NA SIGURAN NAČIN POMOĆI DIVLJIM ŽIVOTINJAMA
Divlje životinje oko nas ne smijemo uznemiravati, ali je i dužnost svakoga od nas pomoći životinji u nevolji. No, Važno je naglasiti da divlje životinje našu pomoć trebaju isključivo kada su ozlijeđene, iscrpljene ili ranjene. Ako pronađeš divlju životinju kojoj je...
ŠTO KAD PRONAĐEM MLADUNČE DIVLJE ŽIVOTINJE?
Održavanje ravnoteže i zdravlja ekosustava ključno je za svaku vrstu. Nažalost, ljudske aktivnosti kao što su uništavanje staništa, onečišćenje i klimatske promjene često imaju negativan utjecaj na populacije divljih vrsta. Stoga je rehabilitacija divljih životinja...
ZAŠTITIMO DIVLJE ŽIVOTINJE PRILIKOM KOŠNJE
Srne su šumske životinje koje nas znaju iznenaditi i u naseljima, no najčešće ne u gradskoj vrevi. Najčešće posjećuju rubne i zelenije dijelove gradova. Rasprostranjene su u gotovo cijeloj Europi, a kod izbora staništa ipak preferiraju šume sa šibljem, a rado odabiru...
ZELENIJI GRAD – VEĆA BIOLOŠKA RAZNOLIKOST
BIOLOŠKA RAZNOLIKOST označuje svu različitost života na Zemlji i obuhvaća sve gene, životinjske i biljne vrste, ekološke sustave i krajolike. Umjesto da joj se opiremo, pružimo ruku divljini i pridružimo se naporima očuvanja biološke raznolikosti na lokalnoj...
ZELENI GRAD – BOGATI GRAD
Mnogima od nas dodir s prirodom donosi radost – kada čujemo pjev ptica u svom dvorištu, uočimo vjevericu na obližnjem stablu ili noću naiđemo na ježa na svome putu, podsjetimo se da smo dio prirode bez obzira gdje živimo. Istraživanja su pokazala da provođenje...
VELIKI DAN ZA VIDRU IZ OPORAVILIŠTA
U srijedu, 24. svibnja 2023. godine, stanovnik Oporavilišta za divlje životinje Zoološkog vrta Grada Zagreba krenuo je u nove pustolovine, vodama Nacionalnog parka Plitvička jezera. Oporavilišta za divlje životinje osiguravaju uvjete za privremeni prihvat ozlijeđenih...
PRUŽIMO RUKU DIVLJINI
Uz nešto dobre volje i spretnosti, u vlastitom dvorištu možemo napraviti pravi raj za male divlje životinje. Naš vrt ne bi bio tako lijep bez brojnih kukaca koje privlači. Osim leptira koji bojama svojih krila uljepšavaju svaki vrt, pčele, ose i bumbari oprašuju...
KOJE ŽIVOTINJE USPJEŠNO ŽIVE U GRADOVIMA?
Ako razmislimo o tome, vjerojatno svatko od nas zna mnogo divljih životinja koje žive u gradu. Tu su vjeverice, golubovi, zečevi, šišmiši...Općenito, u gradovima puno bolje opstaju generalisti, odnosno životinje koje se raznovrsno hrane. Životinje hranu pronalaze u...
UPOZNAJMO SVOJE SUSJEDE – SOVE
Poznate noćne grabežljivce koje se u zapadnoj kulturi veže uz mudrost i inteligenciju, posljednjih se godina sve češće čuje u naseljenim mjestima. Mnogo je šuma uništeno pa su, kao i mnoge druge ptice, i sove prisiljene potražiti spas u gradskim krošnjama. Iako...
I DIVLJE ŽIVOTINJE SU STANOVNICI ZAGREBA
Oduvijek su tu, divlje životinje u gradu. Mnoge su nam neprimjetne, poneke pak vrlo uočljive, dolaze same, neke smo namjerno dozvali ili čak doselili. Grad bez životinja bio bi grad siromašan zvukovima i pokretima. Grad kakav ne bismo željeli. Usprkos mnogim korisnim...
PTIĆ IZVAN GNIJEZDA
Ovih dana u mnogim gnijezdima nalaze se ptići. No, ovo je i vrijeme kada češće možemo naići na ptića izvan gnijezda. Mnogo je takvih donešeno i u Oporavilište za divlje životinje Zoološkog vrta Grada Zagreba. Ptići izvan gnijezda mogu biti goluždravci ili poletarci....
PAZI, JEŽ!
Bjeloprsi jež poznati je kukcojed rasprostranjen diljem naše zemlje. Osim na livadama, često ih susrećemo i uz rubove šuma, na njivama i oranicama te na gradskim zelenim površinama. Prvenstveno se hrane kukcima i njihovim ličinkama, ali jedu i manje zmije, ribe, žabe,...
RAD OPORAVILIŠTA ZA DIVLJE ŽIVOTINJE ZOOLOŠKOG VRTA GRADA ZAGREBA TIJEKOM 2022. GODINE
Odlukom o odabiru oporavilišta za divlje životinje današnjeg Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ustanova Zoološki vrt Grada Zagreba jedna je od 11 institucija u Republici Hrvatskoj ovlaštena da provodi poslove oporavilišta za divlje životinje. Navedene...
INVAZIVNE STRANE VRSTE
Jedinke strogo zaštićenih vrsta iz prirode koje su pronađene iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane zbrinjavaju u oporavilištima za divlje životinje. Istovremeno, u oporavilištima se privremeno zbrinjavaju i oduzete jedinke divljih vrsta životinja, ali...
SUVREMENA AMBULANTA ZA NAJBOLJU MOGUĆU SKRB
Realizacijom projekta „Oporavilište za divlje životinje – Modernizacija Zoološkog vrta grada Zagreba III faza” dobivamo prvi objekt koji osigurava mogućnost smještaja divljih životinjskih vrsta u vlasništvu Grada Zagreba. U prizemlju objekta nalazit će se suvremena...
