INVAZIVNE STRANE VRSTE

Jedinke strogo zaštićenih vrsta iz prirode koje su pronađene iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane zbrinjavaju u oporavilištima za divlje životinje. Istovremeno, u oporavilištima se privremeno zbrinjavaju i  oduzete jedinke divljih vrsta životinja, ali i  jedinke invazivnih stranih vrsta životinja koje su preuzete temeljem Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima.

No, što su zapravo invazivne vrste?

ZAVIČAJNE I STRANE VRSTE

Za razliku od zavičajnih (nativnih) vrsta koje prirodno žive na nekom području, invazivne vrste biljaka ili životinja su one vrste koje prirodno ne žive na nekom području, već su došle namjernim ili slučajnim putem te negativno utječu na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili čine ekonomsku štetu.

No, nije svaka strana vrsta loša za ekosustav i ne nazivamo svaku invazivnom. Strana vrsta je svaka koja ne nastanjuje prirodno neko područje, već je na njega dospjela posredovanjem ljudi. Tek ako strana vrsta negativno utječe na naše zavičajne vrste, odnosno na bioraznolikost, na zdravlje ljudi ili pak uzrokuje neku ekonomsku štetu, nazivamo je invazivnom vrstom.

Invazivne su vrste jedna od najvažnijih prijetnji bioraznolikosti, a povećanje trgovine, a time i transporata, te putovanja ljudi posljednjih desetljeća doprinose povećanom širenju vrsta izvan njihova područja rasprostranjenosti, a time i širenju invazivnih stranih vrsta.

Više o invazivnim stranim vrstama:

KAKO INVAZIVNE VRSTE ŠTETE?

Uz uništavanje staništa, strane invazivne vrste jedan s od glavnih uzroka ugroženosti zavičajnih vrsta. Osim što strane invazivne životinjske vrste zavičajnim vrstama oduzimaju prostor, hranu i sklonište, na njih prenose i razne bolesti.

Jedan od primjera je signalni rak koja se sredinom 20. stoljeća počela intenzivno uzgajati u akvakulturi. Radi bijega iz akvakulture i namjernog puštanja u prirodu ta je vrsta danas prisutna u prirodi većine država Europe, pa tako i u našoj zemlji. Ova vrsta negativno utječe na vodene ekosustave, a posebice na naše zavičajne vrste rakova. Osim što su agresivniji od naših zavičajnih rakova, zbog čega su uspješniji u natjecanju za stanište i skrovište, prenosioci su uzročnika račje kuge na zavičajne vrste rakova, a na koju su sami otporni. Istovremeno, kopanjem dubokih rupa u obali mogu uzrokovati urušavanje obale i zamućenost vode.

Još jedna sjevernoamerička vrsta, danas rasprostranjena na svim kontinentima osim Antarktike je crvenouha kornjača. Ova je vrsta nekada bila jako popularni kućni ljubimac zbog pristupačne cijene i simpatičnog izgleda. No, kako životinja raste, njezino držanje postaje financijski zahtjevnije te zahtjeva sve više prostora i sve više neodgovornih vlasnika svoje je kornjače puštalo lokalna jezera.  Ove su kornjače agresivne u natjecanju za stanište i hranu s hrvatskom zavičajnom barskom kornjačom, mogu prenijeti parazite i patogene na zavičajne vrste, a hrane se biljkama, mekušcima, kukcima, rakovima, ribom i vodozemcima, te mogu uzrokovati smanjenje njihove brojnosti.

Još jedna poznata vrsta koja se nalazi na popisu invazivnih vrsta u Europi je mali indijski mungos. To je zvijer porijeklom iz Azije, koja može svladati zmije otrovnice. I upravo je to razlog zašto je namjerno unesen na otok Mljet. Cilj je bio smanjiti populaciju poskoka na tom otoku. Međutim, mungos je svejed i oportunist, što znači da će mu se na jelovniku pronaći ono što do čega u tom trenutku može doći te time ugrožava lokalni životinjski svijet.

To su samo neke od 88 vrsta koje se nalaze na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji (Unijin popis). U Hrvatskoj ih je zabilježeno 28. Vrste s Unijinog popisa ne smiju se unositi na područje Republike Hrvatske (osim u slučajevima provoza pod carinskim nadzorom) koristiti ili uvoditi u prirodu.

VIŠE INFORMACIJA O RADU OPORAVILIŠTA I PROJEKTU PRONAĐITE U BROŠURI: OPORAVILIŠTE ZA DIVLJE ŽIVOTINJE – MODERNIZACIJA ZOOLOŠKOG VRTA GRADA ZAGREBA III FAZA

OPORAVILIŠTE ZA DIVLJE ŽIVOTINJE, MODERNIZACIJA ZOOLOŠKOG VRTA GRADA ZAGREBA III FAZA, PROJEKT SE SUFINANCIRA IZ EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA (www.strukturnifondovi.hr)

KORISNIK: Ustanova Zoološki vrt Grada Zagreb

SURADNIK NA PROJEKTU: Grad Zagreb

UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA: 22.745.090,65 kuna

UKUPNI PRIHVATLJIVI TROŠKOVI PROJEKTA: 11.849.729,37 kuna

IZNOS EU SUFINANCIRANJA: 6.000.000,00

SREDSTVA POMOĆI FONDA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST: 907.916,64 kn

BESPOVRATNA SREDSTVA PROGRAMA MINISTARSTVA REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE: 2.924.864,69 kn

SREDSTVA IZ PRORAČUNA GRADA ZAGREBA: 12.912.309,32 kn

RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: 01.07.2020. do 30.06.2023.

Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.