Samo tijekom prošle godine u naše oporavilište pristiglo je 68 šišmiša kojima je bila potrebna pomoć. Iako su češći tijekom toplijih mjeseci, nekolicina njih donesena  je na liječenje u prvim mjesecima godine. To je vrijeme kada šišmiši iz našeg podneblja ne bi trebali biti aktivni.

HIBERNACIJA

Sve se europske vrste šišmiša hrane kukcima i paucima pa im u zimskim mjesecima nedostaje hrane i oni stoga preživljavaju hibernirajući u skloništima zaštićenim od vremenskih (ne)prilika. Šišmiši hiberniraju na raznim mjestima. Često su to špilje jer su to mjesta gdje su vlažnost i temperatura stabilni. Međutim, koriste i duplje drveća, tavane i potkrovlja kuća ili crkava i slično.

Tijekom hibernacije disanje se znatno uspori, a tjelesna temperatura im se spušta (i više od 20◦C) dok ne dosegne temperaturu okoliša, čime znatno smanjuje potrošnju energije tijekom nepovoljnog razdoblja. Smeđe prokrvljeno masno tkivo koje su nakupili tijekom jeseni ne koriste za izolaciju od hladnoće već kao uskladištenu energiju koju troše za podizanje tjelesne temperature kada se bude iz hibernacije.

BUĐENJE IZ HIBERNACIJE

Količina masnog tkiva im je ograničena pa, ako ih se uznemiruje i budi iz stanja hibernacije, šišmiši mogu masno tkivo potrošiti puno prije kraja zime. To može biti vrlo opasno jer kad ponovno zapadnu u hibernaciju, više se ne mogu zagrijati i probuditi kad za to dođe vrijeme te onda ugibaju. Zato je strogo zabranjeno uznemiravanje šišmiša tijekom hibernacije.

Hibernacija šišmiša u našim krajevima obično traje oko 4 mjeseca, dok u nekim hladnijim područjima može potrajati i do 6 mjeseci. Početak  razdoblja hibernacije, kao i trajanje i završetak hibernacije ovise o vremenskim uvjetima, koji pak reguliraju pojavu kukaca – uobičajene hrane Hrvatskih vrsta šišmiša.

SUŽIVOT SA ŠIŠMIŠIMA

Zbog sve veće urbanizacije i čovjekova utjecaja na prirodna staništa šišmiši su se prilagodili suživotu s ljudima i danas ih možemo često vidjeti u gradovima i naseljenim mjestima. Dolaskom toplijih dana, šišmiši se prirodno bude iz stanja mirovanja i izlijeću iz svojih skrovišta, bile to špilje i jame ili potkrovlja i podrumi kuća. Zbog njihove veće aktivnosti, sigurno će biti i češćih susreta s ljudima ali i češćih potreba za pomoći naših veterinara.

Ako se susretnete sa zdravim šišmišem imajte na umu da je svako uznemiravanje i uzimanje šišmiša iz prirode strogo zabranjeno. Ako pak naiđete na ozlijeđenog šišmiša, najviše ćete učiniti pozivom prema našem info centru (tel. 01 2008 354) odakle će informacija biti proslijeđena službi hvatača. Svaka jedinka koja treba pomoć naših veterinara bit će dopremljena u oporavilište u najkraćem mogućem roku.

VIŠE INFORMACIJA O RADU OPORAVILIŠTA I PROJEKTU PRONAĐITE U BROŠURIOPORAVILIŠTE ZA DIVLJE ŽIVOTINJE – MODERNIZACIJA ZOOLOŠKOG VRTA GRADA ZAGREBA III FAZA

OPORAVILIŠTE ZA DIVLJE ŽIVOTINJE, MODERNIZACIJA ZOOLOŠKOG VRTA GRADA ZAGREBA III FAZA, PROJEKT SE SUFINANCIRA IZ EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA (www.strukturnifondovi.hr)

KORISNIK: Ustanova Zoološki vrt Grada Zagreb

SURADNIK NA PROJEKTU: Grad Zagreb

UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA: 22.745.090,65 kuna

UKUPNI PRIHVATLJIVI TROŠKOVI PROJEKTA: 11.849.729,37 kuna

IZNOS EU SUFINANCIRANJA: 6.000.000,00 kuna

RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: 01.07.2020. do 30.06.2023.

Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.

 

 

 

ZELENI GRAD – BOGATI GRAD

ZELENI GRAD – BOGATI GRAD

Mnogima od nas dodir s prirodom donosi radost – kada čujemo pjev ptica u svom dvorištu, uočimo vjevericu na obližnjem stablu ili noću naiđemo na ježa na svome putu, podsjetimo  se da smo dio prirode bez obzira gdje živimo. Istraživanja su pokazala da provođenje...

VELIKI DAN ZA VIDRU IZ OPORAVILIŠTA

VELIKI DAN ZA VIDRU IZ OPORAVILIŠTA

U srijedu, 24. svibnja 2023. godine, stanovnik Oporavilišta za divlje životinje Zoološkog vrta Grada Zagreba krenuo je u nove pustolovine, vodama Nacionalnog parka Plitvička jezera. Oporavilišta za divlje životinje osiguravaju uvjete za privremeni prihvat ozlijeđenih...

PRUŽIMO RUKU DIVLJINI

PRUŽIMO RUKU DIVLJINI

Uz nešto dobre volje i spretnosti, u vlastitom dvorištu možemo napraviti pravi raj za male divlje životinje. Naš vrt ne bi bio tako lijep bez brojnih kukaca koje privlači. Osim leptira koji bojama svojih krila uljepšavaju svaki vrt, pčele, ose i bumbari oprašuju...

KOJE ŽIVOTINJE USPJEŠNO ŽIVE U GRADOVIMA?

KOJE ŽIVOTINJE USPJEŠNO ŽIVE U GRADOVIMA?

Ako razmislimo o tome, vjerojatno svatko od nas zna mnogo divljih životinja koje žive u gradu. Tu su vjeverice, golubovi, zečevi, šišmiši...Općenito, u gradovima puno bolje opstaju generalisti, odnosno životinje koje se raznovrsno hrane. Životinje hranu pronalaze u...

UPOZNAJMO SVOJE SUSJEDE – SOVE

UPOZNAJMO SVOJE SUSJEDE – SOVE

Poznate noćne grabežljivce koje se u zapadnoj kulturi veže uz mudrost i inteligenciju, posljednjih se godina sve češće čuje u naseljenim mjestima. Mnogo je šuma uništeno pa su, kao i mnoge druge ptice, i sove prisiljene potražiti spas u gradskim krošnjama. Iako...

I DIVLJE ŽIVOTINJE SU STANOVNICI ZAGREBA

I DIVLJE ŽIVOTINJE SU STANOVNICI ZAGREBA

Oduvijek su tu, divlje životinje u gradu. Mnoge su nam neprimjetne, poneke pak vrlo uočljive, dolaze same, neke smo namjerno dozvali ili čak doselili. Grad bez životinja bio bi grad siromašan zvukovima i pokretima. Grad kakav ne bismo željeli. Usprkos mnogim korisnim...

PTIĆ IZVAN GNIJEZDA

PTIĆ IZVAN GNIJEZDA

Ovih dana u mnogim gnijezdima nalaze se ptići. No, ovo je i vrijeme kada češće možemo naići na ptića izvan gnijezda. Mnogo je takvih donešeno i u Oporavilište za divlje životinje Zoološkog vrta Grada Zagreba. Ptići izvan gnijezda mogu biti goluždravci ili poletarci....