PUPAVAC ( Upupa epops)

SISTEMATIKA

Razred: PTICE (Aves)

Red: KLJUNOROŠCI (Bucerotiformes)

Porodica: PUPAVCI (Upupidae)

 

OPIS

Dužina: 19 − 32 cm.

Težina: 46 − 89 g.

Poznat je po svojoj neobičnoj i uočljivoj kukmi na glavi koju imaju mužjaci i ženke te dugačkom kljunu od oko 6 cm.

 

RASPROSTRANJENOST

Gnijezdi se diljem Europe i Azije, a zimuje u Africi.

 

STANIŠTE

Obradive površine ili livade, manje šume, voćnjaci, veliki parkovi.

 

PREHRANA

U prirodi: uglavnom veći kukci i njihove mekane ličinke ili kukuljice, manji kralješnjaci poput guštera, žaba, macaklina.

U zoo vrtu: kukci, riža, ribana mrkva, kuhana jaja.

 

RAZMNOŽAVANJE

U središnjoj i južnoj Europi gnijezdi tijekom travnja i svibnja, u dupljama starih stabala te pukotinama stijena ili zidova. Gnijezdo oblažu mahovinom i travom, a ponekad i konjskim gnojivom koje miješaju s drugim materijalom u gnijezdu zbog čega poprimaju neugodan miris. Isto gnijezdo mogu koristiti i nekoliko godina za redom. Pupavci su monogamni, parovi ostaju zajedno cijeli život, solitarni su i teritorijalni. Ženka polaže najčešće 7 ili 8 jaja, na kojima sjedi 15 do 20 dana i za to joj vrijeme hranu donosi mužjak.

 

NAČIN ŽIVOTA

Migratorne su vrste. Europska populacija zimuje na sjeverozapadu Afrike, na Kanarskim otocima, u Izraelu i na Arapskom poluotoku. Kod nas je raširen u cijeloj Hrvatskoj, iako rjeđe u unutrašnjosti. Selica je, u toplije krajeve odlazi u rujnu prije zahlađenja, a vraća se u ožujku.

 

GRABEŽLJIVCI

Za populaciju pupavca se smatra da je u opadanju pa je uvršten na IUCN crvenu listu ugroženih vrsta. Mladunci luče iz trtične žlijezde smrdljivi sekret, što se smatra obrambenim mehanizmom protiv grabežljivaca. Ugrožava ga i čovjek zbog ilegalne trgovine egzotičnim vrstama.

 

ŽIVOTNI VIJEK

U prirodi: 6 godina.

U zoo vrtu: nema podataka.

 

UGROŽENOST

IUCN: LC – najmanje zabrinjavajuća vrsta.

 

ZANIMLJIVOSTI

Latinsko ime roda Upupa zapravo predstavlja onomatopeju, stilsku figuru u kojoj se riječima oponašaju zvukovi iz prirode, odnosno u ovom slučaju glasanje pupavca.

 

 

 

LITERATURA

www.iucnredlist.org

Zdravko Dolenec, (2014.): Ptice prirodnih staništa Hrvatske. Zagreb, Školska knjiga.

Jelovnik zoološkog vrta