
U Zoološkom vrtu Grada Zagreba ugostili smo kolege iz Nacionalnog parka Fertő-Hanság iz Mađarske i udruge za zaštitu prirode BROZ iz Slovačke.
Predstavili smo im rezultate projekta LIFE for Mauremys – Riječna kornjača – očuvanje krovne vrste sredozemnih vlažnih staništa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Gostujući stručnjaci pokazali su veliko zanimanje za naš uzgoj riječnih kornjača koje smo radi ojačavanja njihove populacije u prirodi, pustili u novoobnovljenu stonsku lokvu, te edukativno-uzgojni centar za riječnu kornjaču koji smo otvorili u Zoološkom vrtu Grada Zagreba.
Nakon susreta u Zagrebu zajedno smo posjetili kolege u Parku prirode Sečoveljske soline u Sloveniji koji sudjeluju u provedbi projekta LIFE URCA PROEMYS.
Posjeti su bili prilika za razmjenu znanja i iskustava u istraživanju slatkovodnih kornjača, obnovi njihovih staništa te upravljanju zaštićenim područjima u kojima obitavaju. Poseban naglasak bio je na unaprjeđenju metoda zaštite barske kornjače (Emys orbicularis) i očuvanju njezinih prirodnih staništa.
Tijekom susreta predstavljene su aktivnosti dvaju projekata posvećenih zaštiti ove vrste:
• Projekt #emys u okviru programa INTERREG VI-A Mađarska – Slovačka vodi Nacionalni park Fertő-Hanság u partnerstvu s udrugom BROZ. Projekt je usmjeren na istraživanje rasprostranjenosti i razmnožavanja barske kornjače u mađarsko-slovačkom pograničnom području, obnovu njezinih staništa te podizanje svijesti javnosti o važnosti njezine zaštite.
• Projekt LIFE URCA PROEMYS čije su aktivnosti predstavili domaćini iz Sečoveljskih solina, usmjeren je na očuvanje barske kornjače u Italiji i Sloveniji. Projekt obuhvaća obnovu staništa, uzgoj i puštanje jedinki u prirodu, očuvanje genetske raznolikosti populacija te kontrolu invazivnih stranih vrsta kornjača, uz edukaciju i osvješćivanje javnosti.
Ovakvi susreti povezuju stručnjake iz različitih zemalja i omogućuju razmjenu praktičnih iskustava koja mogu pridonijeti učinkovitijoj zaštiti slatkovodnih kornjača i njihovih staništa.
Podsjetimo, klimatske promjene negativno se odražavaju na staništa slatkovodnih kornjača, a upravo gubitak staništa ovim gmazovima predstavlja najveću ugrozu.







