DOBROBIT ŽIVOTINJA
Dobrobit životinja jedan je od temelja suvremenog zoološkog vrta i važan dio svakodnevnog rada Zoološkog vrta Grada Zagreba. Naš je cilj svakoj životinji pod ljudskom skrbi omogućiti uvjete koji podržavaju njezino fizičko i psihičko zdravlje te joj pružaju mogućnost izbora, kontrole nad vlastitim okolišem i izražavanja ponašanja karakterističnih za vrstu.
Dobrobit ne znači samo osigurati životinji hranu, vodu, odgovarajući smještaj i veterinarsku skrb. Ona uključuje cjelokupno iskustvo životinje – način na koji doživljava svoj okoliš, druge životinje i ljude te mogućnosti koje ima za istraživanje, kretanje, odmor, socijalne interakcije i druga ponašanja koja su joj važna.
Zato je briga o dobrobiti kontinuiran proces koji se temelji na svakodnevnom promatranju životinja, stručnom znanju, praćenju njihova zdravstvenog stanja i ponašanja te prilagođavanju skrbi njihovim individualnim potrebama.
Kako procjenjujemo dobrobit životinja?
Kako bismo dobrobit mogli sustavno pratiti i unaprjeđivati, u Zoološkom vrtu Grada Zagreba provodimo procjene dobrobiti životinja.
Procjena nam omogućuje da na strukturiran način sagledamo različite čimbenike koji mogu utjecati na kvalitetu života pojedine životinje ili skupine. Pri tome promatramo ne samo uvjete koje životinji pružamo, već i način na koji životinja na te uvjete reagira.
Procjene se temelje na Modelu pet domena dobrobiti životinja, koji obuhvaća:
prehranu – dostupnost i primjerenost hrane i vode
okoliš – uvjete u nastambi, prostor, temperaturu, mjesta za odmor, zaklon i druge značajke okoliša
zdravlje – zdravstveno stanje, ozljede, bolesti, kondiciju i veterinarsku skrb
ponašanje – mogućnosti za izražavanje ponašanja važnih za pojedinu vrstu i jedinku
mentalno stanje – pozitivna i negativna iskustva životinje koja proizlaze iz prethodne četiri domene.
U procjenama sudjeluju djelatnici različitih stručnih područja, uključujući timaritelje, kuratore i veterinare. Njihova različita znanja i svakodnevna iskustva sa životinjama omogućuju cjelovitiji pogled na njihovo stanje i potrebe.
Rezultati procjene pomažu nam prepoznati područja u kojima možemo dodatno unaprijediti skrb. Kada je potrebno, određuju se konkretne mjere i prati njihov učinak. Na taj način procjena nije sama sebi svrha, već alat za kontinuirano poboljšavanje kvalitete života životinja.
Obogaćivanje okoliša
Životinjama nije dovoljno osigurati samo odgovarajući prostor – važno je omogućiti im da ga aktivno koriste, istražuju i u njemu donose odluke.
Obogaćivanje okoliša (Environmental enrichment) podrazumijeva različite postupke kojima životinjama pružamo dodatne mogućnosti za izražavanje prirodnih i njima važnih ponašanja te potičemo njihovu fizičku i mentalnu aktivnost.
Obogaćivanje može uključivati različite načine prezentiranja hrane, nove mirise i predmete, promjene pojedinih elemenata nastambe, materijale za istraživanje i manipulaciju, mogućnosti skrivanja i traženja hrane, penjanje, kopanje, igru ili rješavanje jednostavnih problema. Kod društvenih vrsta važnu ulogu imaju i primjerene socijalne interakcije.
Vrsta obogaćivanja uvijek se prilagođava biologiji vrste, ali i dobi, zdravstvenom stanju, karakteru i potrebama pojedine životinje.
Cilj nije samo „zaposliti“ životinju, nego stvoriti raznolik, poticajan i funkcionalan okoliš u kojem životinja može donositi odluke i imati veću kontrolu nad svojim svakodnevnim životom.
Učinkovitost obogaćivanja također pratimo. Promatranjem ponašanja životinja možemo procijeniti koristi li životinja ponuđeno obogaćivanje i ostvaruje li ono cilj zbog kojeg je uvedeno.
Trening životinja
Trening životinja u Zoološkom vrtu Grada Zagreba prvenstveno je usmjeren na dobrobit, zdravstvenu skrb i siguran rad sa životinjama.
Trening se temelji na učenju i suradnji životinje s timariteljem. Primjenom pozitivnog potkrepljenja životinja se potiče da dobrovoljno sudjeluje u određenim postupcima, a poželjno ponašanje povezuje se s pozitivnim iskustvom, primjerice nagradom u obliku hrane.
Životinje se mogu trenirati za različite postupke važne za njihovu svakodnevnu skrb, poput dolaska na određeno mjesto, ulaska u transportni sanduk, stajanja na vagu, pokazivanja pojedinog dijela tijela ili mirnog sudjelovanja u određenim veterinarskim pregledima i postupcima.
Takav pristup može smanjiti potrebu za fizičkim sputavanjem ili anestezijom kod pojedinih postupaka te pridonijeti smanjenju stresa za životinju i povećanju sigurnosti životinje i djelatnika.
Važan element treninga je mogućnost izbora. Kada god okolnosti to dopuštaju, životinji se omogućuje da dobrovoljno sudjeluje u treningu i da se iz interakcije povuče.
Trening pritom nije predstava za posjetitelje. On je dio stručne skrbi o životinjama i jedan od alata kojima možemo pridonijeti njihovu zdravlju, mentalnoj stimulaciji i kvaliteti života.
Dobrobit je proces koji nikada ne završava
Potrebe životinje mogu se mijenjati tijekom života – s dobi, zdravstvenim stanjem, promjenama u društvenoj skupini ili okolišu. Zbog toga se i način skrbi mora kontinuirano preispitivati i prilagođavati.
Promatranje životinja, procjene dobrobiti, veterinarska skrb, obogaćivanje okoliša i trening međusobno su povezani dijelovi istog procesa.
Dobrobit životinja nije samo odsutnost bolesti, boli ili drugih negativnih iskustava. Cilj je životinjama pružiti prilike za pozitivna iskustva i omogućiti im kvalitetan život prilagođen potrebama njihove vrste i svake pojedine jedinke.
U Zoološkom vrtu Grada Zagreba zato dobrobit promatramo kao rezultat svakodnevnog promatranja, stručnog rada, učenja i stalnih prilagodbi potrebama životinja.
