Jazavac ili europski jazavac (Meles meles) divlja je životinja iz reda zvijeri. Najveći je predstavnik porodice kuna na našim prostorima.
Živi na gotovo cijelom području Hrvatske te obitava u šumskim predjelima – od nizinskih preko brdskih do planinskih područja.
Jazavac živi u rupi koju nazivamo jazbinom. Najčešće je radi na osojnim padinama šuma hrasta, graba i bukve te miješanih šuma sa suhim i ocjeditim tlom. Za kopanje jazbine koristi dugačke pandže koje mu služe i za iskopavanje hrane. Prostor za jazbinu traži u blizini obradivih površina kako bi bio što bliže izvoru hrane. Jazbina je najčešće pokrivena vegetacijom kako bi se sakrio njezin otvor. Na drveću oko jazbine mogu se pronaći ogrebotine od pandži jazavca. Ulaz u jazbinu najčešće je ovalnog oblika. Jazbina može imati i nekoliko ulaza, pogotovo ako u njoj živi više jedinki. Dodatni ulazi služe i za ventilaciju te izlaz u nuždi. U jednoj jazbini može živjeti od 5 do 12 jazavaca. Takve jazbine najčešće su stare i po nekoliko desetljeća. Dakle, koristile su je mnoge generacije jazavaca. Glavni dio jazbine koji se zove kotao, nalazi se na dubini oko 2 metra, ponekad i dublje. Kotao je pokriven steljom od suhog lišća, mahovine, grančica te drugog prirodnog materijala koji jazavac može pronaći u blizini. Stelju redovito obnavlja i čisti jazbinu.
Jazavci ponekad jazbinu dijele s drugim životinjama poput lisica, a rjeđe su to divlje mačke i čagljevi te druge manje životinje.
Jazavci su svežderi. Hrane se šumskim plodovima, gomoljima, voćem, jajima, kukuruzom, manjim životinjama… Zbog širokog jelovnika često znaju raditi štetu u poljoprivredi i domaćinstvima.
Jazavac je životinja aktivna noću. Jako je teritorijalan. Svoj teritorij obilazi redovito i spreman ga je braniti od drugih pripadnika svoje vrste. Za napad se služi već spomenutim dugim pandžama i oštrim očnjacima. Za obranu od koristi su mu duga i gruba čekinjasta dlaka te debela koža.
Teritorij jazavca proteže se i do 2,5 kilometra oko jazbine, a svoj teritorij obilježava kopanjem malih rupa u koje obavlja veliku nuždu i nanosi miris analnih žlijezda.
Kao što smo već rekli, jazavac je jako dobar kopač te se može vrlo brzo ukopati u zemlju. Dovoljno je snažan da može maknuti kamenje do 4 kilograma težine.
Jazavci se pare od travnja do kolovoza. Ženka ima sposobnost embriotenije (odgode razvoja ploda). Graviditet traje između 7 i 8 mjeseci, a mladi dolaze na svijet između siječnja i travnja. Ženka koti između 3 i 5 mladunaca koji su slijepi prvih mjesec dana. Mladi sišu prvih 8 tjedana.
Jazavci spolno sazrijevaju s otprilike 2 godine. Do pronalaska partnera žive samotnjačkim životom. Nakon toga se zavlače u jazbine i osnivaju obitelj.
Životni vijek jazavca u prirodi je do 15 godina.
Jazavaca ima i na području Grada Zagreba. Naime, grad obiluje zelenilom pa ove životinje svoje jazbine rade u vrtovima i voćnjacima, a posebno im odgovaraju zapuštena dvorišta i druge neodržavane zelene površine. Život u naselju olakšava im pristup hrani, no ugrožava ih, u velikoj mjeri, promet. Jazavac se, živeći u blizini ljudi, može sukobiti i s kućnim ljubimcima.
Ako imate problema s jazavcima u svojoj okolini na području Grada Zagreba, obratite se našim djelatnicima uključenima u Program zaštite divljači za Grad Zagreb!
Zatražite ih savjet te dogovorite postavljanje živolovke i premještanje životinje u prirodnije stanište.
Kontakti:
Ivan Madi: 0912302224
Alan Kušić: 0912302196
E-adresa: zastita.divljaci@zoo.hr
