SISTEMATIKA
Razred: SISAVCI (Mammalia)
Red: KREZUBICE (Pilosa)
Porodica: DVOPRSTI LJENIVCI (Megalonychidae)

RASPROSTRANJENOST
Sjeverni dijelovi Južne Amerike (Brazil, Kolumbija, Ekvador, French Guiana, Guiana, Peru, Suriname, Venezuela)

OPIS
Veličina tijela: 54 – 88 cm
Veličina repa : 1 – 3.3 cm
Težina tijela: 4 – 11 kg
Dvoprsti ljenivac ima kratak vrat sa 4 podjednako dugačka uda. Prednji udovi imaju po dvije zakrivljene kandže, stražnji udovi po tri kandže. Glava je kratka i spljoštena sa prčastim nosom, rudimentarnim ušima i velikim očima. Boja dlake je tamno smeđe i svijetlo smeđe boje te nemaju podlaku. Mladunci imaju tamniju i mekšu dlaku. Zubi su bez korijena te konstantno rastu, a sjekutići kod njih nedostaju.

STANIŠTE
Tropske kišne šume.

PREHRANA
U prirodi: biljni materijal, insekti, jaja, mali kralješnjaci
U zoo vrtu: lisnato i korijenasto povrće, peleti, kuhana jaja, voće

RAZMNOŽAVANJE
Ženke postaju spolno zrele sa 3 godine, a mužjaci sa 4,5 godine. Razmnožavanje je tijekom cijele godine, a parenje se odvija dok jedinke vise na granama ili su na tlu. Gestacija traje oko 10 mjeseci te ženke donose na svijet jedno mlado koje ima svega 300-tinjak grama koje postaje samostalno sa 3 – 5 mjeseci. Ženka nosi mlado na trbuhu ili na leđima.

 

NAČIN ŽIVOTA
Dvoprsti ljenivac cijeli svoj život provede u krošnjama gdje se hrane, spavaju i razmnožavaju, a spuštaju se na tlo kako bi defecirali svakih nekoliko dana ili promijenili stablo. Aktivni su noću te solitarni. Skoro polovicu dana provedu spavajući.

GRABEŽLJIVCI
Jaguar, ocelot, ptice grabljivice.

ŽIVOTNI VIJEK
U prirodi: 20-ak godina
U zoo vrtu: 30 – 40 godina (najstarija jedinka ima 50 godina)

UGROŽENOST
IUCN: LC – najmanje zabrinjavajuća vrsta

ZANIMLJIVOSTI
Dvoprsti ljenivac je najveća vrsta ljenivca na svijetu!
S obzirom da cijeli svoj život provode naopačke, krzno ima razdjeljak na trbuhu, a dlake su usmjerene prema leđima.
Kandže mogu biti dugačke i do 7,5 cm,
Ljenivci su izvrsni plivači, ali imaju slabe stražnje udove te ne mogu stajati na njima ili hodati već pužu po tlu povlačeći tijelo svojim snažnim prednjim udovima.
Na krznima ljenivaca u prirodi razvijaju se alge koje daju zelenkastu boju njihovom krznu te tako potpomažu kamuflaži jedinke među krošnjama.

LITERATURA
Wilson, D. E., & Mittermeier, R. A. eds. (2018): Handbook of the Mammals of the World Vol. 8. Insectivores, Sloths and Colugos. Lynx Edicions, Barcelona
https://www.iucnredlist.org/species/4777/47439542
https://animaldiversity.org/accounts/Choloepus_didactylus/
https://www.xenarthrans.org/