Posljednjih godina ponovo je u porastu držanje primata za kućne ljubimce. Taj su trend s nizom negativnih posljedica rasplamsale društvene mreže i ilegalna trgovina životinjama.
Iako nekim ljudima mladunci primata mogu djelovati umiljato i prilagodljivo, riječ je o divljim, izrazito društvenim, kompleksnim i biološki zahtjevnim životinjama čije se potrebe ne mogu zadovoljiti u kućnim uvjetima. Dnevni boravak nije mjesto koje odgovara njihovu razvoju i zdravom životu!
1. Biološke i socijalne potrebe
Primati su među kognitivno najrazvijenijim skupinama sisavaca. U prirodi žive u kompleksnim društvenim strukturama s jasno definiranim odnosima, hijerarhijom i komunikacijskim obrascima.
Izolacija od pripadnika iste vrste dovodi do poremećaja u razvoju.
Mnoge vrste primata žive između 20 i 40 godina. Briga o njima je, dakle, dugoročna i zahtjevna obveza koju je teško ispuniti.
U zoološkim vrtovima i utočištima za životinje o primatima se skrbi multidisciplinarni tim stručnjaka u kojem su veterinari, zoolozi, nutricionisti i timaritelji. Ta mjesta primatima, među ostalim, osiguravaju odgovarajuće prostorne uvjete i obogaćenje okoliša.
2. Zdravstveni rizici
Primati imaju specifične prehrambene potrebe koje je izazovno zadovoljiti u kućnim uvjetima u kojima nedostaje UVB svjetla. Zbog nezadovoljavanja tih uvjeta kod primata često dolazi do metaboličkih bolesti, dijabetesa, pretilosti, kardiovaskularnih problema i poremećaja probave.
Pojedine vrste primata mogu prenositi zoonoze poput herpesa B virusa koji kod ljudi može imati ozbiljne posljedice.
3. Financijska obveza
Držanje primata podrazumijeva velike financijske izdatke. Troškove generiraju veterinarski pregledi i liječenja te nabava specijaliziranih lampi, hrane i dodataka prehrani.
4. Sigurnosni rizici
Sazrijevanjem primati često postaju agresivni u zaštiti svojeg teritorija. U pubertetu dolazi do hormonskih promjena koje povećavaju rizik od ugriza i napada, čak i kod manjih vrsta. Važno je naglasiti da primati nisu prošli proces domestikacije. Njihovi instinkti, za razliku od pasa i mačaka, ostaju divlji.
5. Ilegalna trgovina
Potražnja za egzotičnim ljubimcima izravno potiče ilegalnu trgovinu divljim životinjama. Kod pojedinih vrsta primata u tri je generacije zabilježen pad populacije veći od 50 posto. Ilegalni lov za trgovinu kućnim ljubimcima spada im među najveće ugroze
Etička odgovornost
Kupnja primata kao kućnog ljubimca ne predstavlja samo osobni izbor. Taj čin ima izravne posljedice na dobrobit pojedine životinje te očuvanje njezine vrste u divljini.
Budite odgovorni! Držite se ovih savjeta:
• ne kupujte egzotične životinje
• ne dijelite sadržaj koji potiče potražnju za njima
• podržavajte zaštitu i rehabilitaciju divljih vrsta
Zaštita primata nije samo pitanje zakonodavstva! Ona je pitanje etike, znanosti i suosjećanja!
Spori lorisi i patuljasti marmozeti – vrste iznimno ugrožene ilegalnom trgovinom
Lorisi su jedini poznati otrovni primati. Posjeduju žlijezdu na nadlaktici koja proizvodi toksin. U kombinaciji sa slinom ugriz može izazvati ozbiljne alergijske reakcije.
Kako bi ih učinili “sigurnijima” za prodaju, krijumčari im često uklanjaju zube bez anestezije. Postupak je to koji uzrokuje bol, infekcije i visoku smrtnost.
Lorisi su strogo noćne životinje. Izlaganje dnevnom svjetlu, buci i čestom rukovanju u kućnim uvjetima životinje dovode u stanje kroničnog stresa.
Široko dijeljeni ideozapisi koji prikazuju podizanje ruku često obrambeni mehanizam interpretiraju kao uživanje.
Ženke obično rađaju jedno mladunče, uz razmak od jedne do dvije godine između okota.
Zbog takvog sporog razmnožavanja nakon prekomjernog izlova populacije se teško oporavljaju.
Patuljaste marmozete često se pogrešno promovira kao idealne male majmune za stan.
Patuljasti se marmozeti u prirodi hrane biljnim sokovima, gumom drveća i insektima. Imaju morfološki prilagođene sjekutiće za bušenje kore stabala. Takvu prehranu gotovo je nemoguće dugoročno replicirati u kućnim uvjetima što kod životinja dovodi do metaboličkih poremećaja.
Žive u stabilnim obiteljskim skupinama u kojima više članova sudjeluje u odgoju mladunaca. Izolacija od pripadnika iste vrste na dulje razdoblje uzrokuje ozbiljne poremećaje ponašanja i fiziološki stres.
Izrazito su teritorijalni te koriste mirisne žlijezde za označavanje teritorija što u kućnom okruženju znači stalno mirisno obilježavanje prostora.
U Zoološkom vrtu Grada Zagreba primati među kojima su patuljasti marmozeti i spori lorisi, uključeni su u uzgojne programe. Na taj se način izvan divljine stvaraju rezervne populacije ugroženih životinjskih vrsta. Uzgojenim jedinkama mogu se ojačati njihove populacije u divljini ili čak, u slučaju vrste izumrle u prirodi, može se napraviti njezina reintrodukcija u prirodu.
