U nastambi crvenih pandi u Zoološkom vrtu Grada Zagreba razvija se novo prijateljstvo. Ema, ženka crvenog pande, nedavno je dobila društvo. Iz nizozemskog Overloona stigao je Ka shi, jednogodišnji mužjak čije ime na japanskom označava slatkiš, grickalicu i užinu.
Ema koja je na svijet došla prije 12 godina u njemačkom Dortmundu, brzo je prihvatila došljaka. Prije dvije i pol godine uginuo je njezin partner Popi s kojim je dobila tri potomka – Grgu koji se odselio u Irsku, Dudeka koji danas živi u Rumunjskoj, te Regicu koja lozu nastavlja u Češkoj.
„S mladim mužjakom zagrebačka dinastija crvenih pandi otvara novo poglavlje. Ka shi i Ema dobro si odgovaraju pa će si međusobno biti lijepo društvo, a možda se između njih razvije i nešto više. Na IUCN-ovu Crvenom popisu crveni panda nosi status ranjive vrste (VU). Populaciju u prirodi, na Himalajama, ugrožavaju uništavanje šuma i druge ljudske aktivnosti. Crveni pande gube prostor za gniježđenje i izvore hrane, a njihova se populacija fragmentira, tj. skupine jedinki se međusobno razdvajaju prostorima koji im ne pružaju sve što im je potrebno za život“, kazala je Dijana Beneta, kuratorica za sisavce u Zoološkom vrtu Grada Zagreba.
Crveni pande u Zoološkom su vrtu uključeni u Europski uzgojni program (EEP).
„Ljudi postaju sve svjesniji odgovornosti koju imaju prema prirodi. Svatko preuzima ulogu kojom može doprinijeti očuvanju divljih vrsta, posebno onih ugroženih. U zoološkim vrtovima uzgajamo rezervnu populaciju tih vrsta, a u njihovu se staništu razvijaju programi posvećeni održivoj budućnosti tamošnjih ljudi i divljih vrsta. Primjerice, u staništu crvenih pandi to je Himalayan Habre Center, centar za očuvanje prirode i edukaciju lokalnog stanovništva”, kazao je Ivan Cizelj, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.
Zoološki vrt Grada Zagreba prati dobre prakse koje se u svijetu primjenjuju te razvijaju radi očuvanja životinjskih vrsta koje se mogu vidjeti i u Zoološkom vrtu. Zagrebački crveni pande važnu ulogu imaju i u edukaciji građana. Kroz priču o njihovoj vrsti građanima se predstavlja važnost poštivanja osjetljive ravnoteže ekosustava i razumijevanja međuovisnosti ljudi i prirode. Na temelju toga gradi se budućnost u kojoj živa bića zajedno mogu uspješno koegzistirati.
