SISTEMATIKA

Razred: SISAVCI (Mammalia)

Red: GLODAVCI (Rodentia)

Porodica: HRČCI (Cricetidae)

RASPROSTRANJENOST

Dinarski voluhar je u Hrvatskoj rasprostranjen na području od Sjevernog Velebita, Male Kapele, Dinare, Biokova, sve do Sniježnice u Konavlima. Nalazimo ga i u Hercegovini, južnim dijelovima Bosne, u Crnoj Gori i Kosovu, a na istoku Sjeverne Makedonije nalazimo izolirane populacije. Postoje pretpostavke da područje rasprostranjenosti obuhvaća i Albaniju te sjever Grčke.

OPIS

Veličina tijela: od 13,1 do 15,2 cm, rep do 10,7 cm

Težina tijela: od 63 do 82 g

Mužjaci i ženke ne razlikuju se prema vanjskom izgledu (ne postoji spolni dimorfizam), a oba spola su podjednake težine. Za snalaženje u prostoru koristi se širokom lepezom osjetilnih dlaka (vibrissae), dugih do 6 cm. Dinarski voluhar ima velike uši, blago prekrivene dlakama.

Glatki i vitki rep pokriven je sitnim dlačicama i može dostići više od polovice duljine tijela (8 – 10 cm duljine). Tijelo ovog malenog glodavca je zdepasto s okruglom njuškom, pokriveno gustim i mekanim krznom  s leđne strane smeđe ili plavo-sivkaste boje dok je trbušni dio krzna bjelkast. Dlanovi i stopala su bijeli, nemaju dlake, osim na području u blizini peta. Palac ima mali spljošteni nokat  dok ostali prsti imaju kratke oštre kandže podjednake duljine na prednjim i stražnjim nogama.

STANIŠTE

Više nadmorske visine na izloženim krškim stijenama .

PREHRANA

U prirodi: Dinarski voluhar je biljojed i hrani se raznim vrstama zeljastih biljaka i trava koje može pronaći na planinskim livadama te dodatno brsti lišće niskog grmlja. Također,skladišti hranu u svojim gnijezdima ili skrovištima, kako bi osiguralo zalihe za razdoblja kad nastupe nepovoljni uvjeti. Prehrana se obično mijenja tijekom sezona ovisno o vrstama dostupnog bilja

U zoo vrtu: povrće, trava, sjemenje, sijeno

RAZMNOŽAVANJE

Spolnu zrelost dostižu s dvije godine, a ženke imaju jedno ili dva legla godišnje, obično ljeti. Nakon mjesec dana gestacije imaju dva do tri mladunca. Razmnožavaju se tijekom cijele godine, najčešće u ožujku i krajem listopada. Ženke nose mlade otprilike 30 dana.

NAČIN ŽIVOTA

Aktivan je tijekom cijele godine, najčešće u sumrak i tijekom noći. Vrlo je spretan i brz, po kamenjaru se kreće kombinacijom skokova i penjanja, poput kombinacije kretanja kod vjeverice i divokoze. Kemijski signali posebno su važni u komunikaciji ove vrste. U vrijeme razmnožavanja označavaju teritorije izlučevinama iz lojnih žlijezda. Kod glodavaca glasanje je važan dio ponašanja, a to je uočeno i kod dinarskog voluhara.

GRABEŽLJIVCI

lasica, kuna bjelica, sova, poskok

ŽIVOTNI VIJEK

U prirodi: 4 godine

U zoo vrtu: 4 godine

UGROŽENOST

VU – ranjiva vrsta

ZANIMLJIVOSTI

Jedini je voluhar na području Europe koji ima kutnjake s korijenjem. Korijen je razvijen u odraslih jedinki, čija se starost može procijeniti ovisno o njegovoj duljini.

LITERATURA

Wilson, D. E., Lacher, T.E., Jr & Mittermeier, R. A. eds. (2017): Handbook of the Mammals of the World Vol. 7. Rodents II.  Lynx Edicions, Barcelona

Jelovnik Zoo vrta

http://www.iucnredlist.org/details/6607/0