SIVI VUK (Canis lupus)

Sistematika
razred: sisavci (Mammalia)
red: zvijeri (Carnivora)
porodica: psi (Canidae)

Opis
Dužina tijela: 100 – 150 cm, dužina repa: 31 – 51 cm, visina u grebenu: 66 – 100 cm, težina: 12 – 75 kg.

Rasprostranjenost
Sjeverna Amerika, Europa i Azija.

Stanište
Šume, travnjaci, tajge, tundre, pustinje i planine.

Prehrana

U prirodi: veliki biljojedi, glodavci i strvine.
U zoo-vrtu: goveđe meso i kunići.

Razmnožavanje
Iako u divljini nije rijetkost sresti vukove samce, životna zajednica u kojoj žive su čopori. U čoporu vlada stroga hijerarhija, prema kojoj se razmnožava samo dominantni par. Razdoblje parenja u Europi počinje u siječnju i traje sve do travnja. Ženka potom kopa rupu gdje će okotiti mlade i koju će mladi koristiti kao sklonište prvih par tjedana života. Nakon graviditeta koji traje 60 – 63 dana, ženka na svijet donosi od 1 – 14 mladunaca. Za mladunce se jednako brinu svi članovi čopora. Ženke postaju spolno zrele sa 2 godine starosti, a mužjaci tek nakon 3. Neke mlade jedinke znaju napustiti čopor kada postanu spolno zrele.

Način života
Sivi vukovi su društvene životinje koje žive u čoporima. Čopor se može sastojati od 2 do 36 jedinki, a veličina ovisi o količini raspoložive hrane. Vođa čopora naziva se alfa-mužjak, a odmah iza njega na društvenoj ljestvici nalazi se alfa-ženka, podređena samo alfa-mužjaku. U slučaju da se alfa-mužjak ozlijedi i ne može više voditi čopor, vodstvo preuzima beta-mužjak. Položaj na društvenoj ljestvici ili hijerarhija u čoporu određuje koje će se jedinke pariti i koja će jedinka prva jesti. U jednoj godini vukovi imaju tzv. stacionarnu i nomadsku fazu. Stacionarna faza se odvija tijekom proljeća i ljeta, kada se kote mladi i čopor boravi na jednom mjestu, a nomadska tijekom jeseni i zime kada čopor luta u potrazi za hranom. Vukovi se većinom kreću noću i mogu prijeći velike udaljenosti. Mogu trčati brzinom od 55 do 70 km/h. Teritorij koji pripada jednom čoporu može sezati od 130 do 13 000 kilometara kvadratnih i brane ga od svih uljeza.

Grabežljivci
Drugi vukovi i kojoti.

Životni vijek
U prirodi do 16 godina.
U zoo-vrtu do 20 godina.

Ugroženost
Globalno nije ugrožena vrsta, ali je u nekim zemljama rijedak ili je čak izumro (zapadna Europa, Meksiko i veći dio SAD-a). Prirodna rasprostranjenost vuka smanjena je za trećinu i to zbog ubijanja i gubitka staništa. Od 1970. g. započelo se sa zaštitom širom svijeta, tako da je do danas ukupna populacija vukova postala stabilna.
U Hrvatskoj sivi vuk je potencijalno ugrožena vrsta i strogo je zaštićen Zakonom.
IUCN kategorija: LC (najmanje zabrinjavajuća vrsta)

Pin It on Pinterest

Share This