SVINJOGLAVA ZMIJA (Heterodon nasicus)

SISTEMATIKA
Razred: gmazovi (Reptilia)
Red: ljuskaši (Squamata)
Porodica: guževi (Colubridae)

RASPROSTRANJENOST
Sjeverna Amerika.

OPIS

Duljina tijela: 36 – 93 cm
Težina tijela: 80 – 350 g
Ovo je zmija srednje veličine, prosječne duljine oko 50 cm. Leđna strana tijela je sivo-smeđa ili svijetle maslinaste boje s četrdesetak mrlja tamnije nijanse zelene. Trbušna stana je bijela, a u području repa crna. Najistaknutija fizička karakteristika ove vrste ipak je vrh glave koji je ušiljen i izvrnut prema gore, a služi za kopanje i ukapanje.

STANIŠTE
Prerije, suhi kamenjari.

PREHRANA
u prirodi: 80% prehrane čine krastače.
u Zoo vrtu: miševi.

RAZMNOŽAVANJE
Sezona parenja traje od lipnja do kolovoza, kada mužjaci aktivno traže ženke. Ovo je poligamna vrsta, što znači da će se ženka pariti s više mužjaka tijekom sezone parenja, sve kako bi se osigurala oplodnja. Ženka liježe 4 – 23 jaja koja zakapa u pijesak. Nakon inkubacije koja traje između 52 i 64 dana, iz jaja izlaze potpuno razvijeni mladunci duljine 14 – 18 cm, spremni za samostalan život.

NAČIN ŽIVOTA
Vrsta je krepuskularna, što znači da je najaktivnija u zoru i u sumrak. Kada nisu aktivne, pronalaze jazbine koju su iskopali mali sisavci, čime si osigurava mjesto za odmor, ali istovremeno im takvo ponašanje pomaže u regulaciji tjelesne temperature. Ovo nije teritorijalna vrsta te više odraslih jedinki živi na istom području. Ipak, svaka jedinka živi sama.

GRABEŽLJIVCI
Jastrebovi, rakuni, tvorovi, domaće mačke.

ŽIVOTNI VIJEK
u prirodi: 9 – 19 godina
u Zoo vrtu: 15 – 20 godina

UGROŽENOST
LC – najmanje zabrinjavajuća vrsta.

ZANIMLJIVOSTI
Kada se osjete ugroženima, ove zmije zauzmu poseban položaj, udišu zrak na taj način da napušu glavu i vrat te tada izgledaju veće. Istovremeno ispuštaju glasne siktajuće zvukove. Zalijeću se i zabijaju u neprijatelja ali pritom ne grizu, čak nemaju niti otvorena usta.
Ako ova taktika ne otjera opasnost, svinjoglava zmija će se praviti mrtva tako da se preokrene na leđa, nadajući se da će predator izgubiti zanimanje za nju.
Ove se zmije u prirodi uglavnom hrane krastačama koje i same imaju način obrane od predatora – tijelo im se proširi kako ih se ne bi moglo progutati. Međutim, svinjoglave zmije u stražnjem dijelu usta imaju velike zube kojima probuše krastaču te nesmetano nastave s gutanjem plijena.
Povećana nadbubrežna žlijezda ove zmije osigurava proizvodnju dovoljne količine adrenalina kako bi se životinja obranila od toksina koji krastača oslobađa kako bi se branila od predatora.

LITERATURA
Kerns, M. 2003. “Heterodon nasicus” (On-line), Animal Diversity Web. Accessed March 21, 2024 at https://animaldiversity.org/accounts/Heterodon_nasicus/
Hammerson, G.A. 2007. Heterodon nasicus. The IUCN Red List of Threatened Species 2007: e.T63819A12718545. https://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2007.RLTS.T63819A12718545.en. Accessed on 21 March 2024.