SMEĐI KAPUCIN (Sapajus apella apella)

SISTEMATIKA

Razred: SISAVCI (Mammalia) 

Red:  PRIMATI (Primates)

Porodica: Cebidae 

 

RASPROSTRANJENOST

Sjeverni i srednji dio Južne Amerike

 

OPIS

Dužina tijela: 38-46 cm

Dužina repa: 38-49 cm

Težina: 2,3 -4,8 mužjaci , 1,3 – 3,4 ženke

Boja krzna im je od žuto-smeđe do crne. Na glavi imaju crnu, grubu dlaku .Obojenje lica se razlikuje među jedinkama, ali karakteristika svih kapucina su crni zalisci. Imaju crne ili tamno smeđe noge i dugi, crni rep

 

STANIŠTE

Šume i tropske šume

 

PREHRANA

U prirodi: voće, lišće, sjemenke, korijenje, gomolji,  jaja, kukci, mali kralješnjaci

U zoo vrtu: peleti za majmune, cvrčci, voće, povrće

 

RAZMNOŽAVANJE

Ženke se najčešće pare samo s dominantnim mužjakom. Mužjak u razdoblju parenja čuva ženke s kojima se pario od drugih mužjaka. Razdoblje gravidnosti  traje 150-160 dana, kada ženka na svijet donosi jedno mlado, dok su blizanci rijetki. Mladi mužjaci napuštaju skupinu nakon što postanu spolno zreli. Mužjaci su spolno zreli tek sa 7, a ženke mogu imati potomstvo već sa 4 godine. O mladom se uglavnom brine samo ženka, dok joj u tome često pomažu i druge ženke. Mlado se prvih godinu dana čvrsto drži majci na leđima, dok ona putuje u potrazi za hranom. Mlade ženke ostaju trajno u skupini.

 

NAČIN ŽIVOTA

Smeđi kapucini su prvenstveno arborealne životinje (najviše vremena provode na drveću), iako ih se nerijetko može vidjeti i na tlu kako sakupljaju hranu. Kapucini su društvene životinje koje žive u skupinama od 10-20 jedinki. Mladi mužjaci napuštaju roditeljsku skupinu i traže novu kako bi se mogli pariti. Okosnica skupine su ženke koje u njoj ostaju cijeli život. Skupinu vodi dominantni mužjak i štiti je od predatora.

 

GRABEŽLJIVCI

Ptice grabljivice te divlje mačke

 

ŽIVOTNI VIJEK

U prirodi: do 40  godina

U zoo vrtu: 46 godina

 

UGROŽENOST IUCN:

LC – najmanje zabrinjavajuća vrsta

 

ZANIMLJIVOSTI

Smeđi kapucini su vrlo snalažljive i pametne životinje. Smatra se da poznaju ljekovitost određenih biljaka. Kada nađu takve biljke premazuju svoju dlaku njenim sokovima.

Dominantni mužjak štiti svoju skupinu od predatora na taj način da jakim glasanjem upozorava svoju skupinu i na taj način privlači pažnju predatora na sebe. U to vrijeme ostali članovi skupine bježe.

 

LITERATURA

Mittermeier, R. A., Rylands, A.B.  & Wilson, D. E., eds. (2013): Handbook of the Mammals of the World Vol. 3. Primates.  Lynx Edicions, Barcelona

Jelovnik Zoo vrta 

http://www.iucnredlist.org/details/39949/0

http://animaldiversity.ummz.umich.edu/accounts/Cebus_apella/