SIVA GUBAVICA (Bufo bufo)

SISTEMATIKA

Razred: vodozemci (Amphibia)

Red:  bezrepci (Anura)

Porodica: gubavice (Bufonidae)

RASPROSTRANJENOST
Europa i Azija.

OPIS

Duljina tijela: 8 – 15 cm

Tijelo sive gubavice izrazito je zdepasto i krupno s brojnim žlijezdama i bradavicama. Glava im je kratka, široka, dorzalno spljoštena. Zjenica oka je horizontalna. Koža je kod ove vrste izrazito bradavičasta, a paratoidne žlijezde, čija je uloga lučenje toksina za obranu od predatora, su istaknute. S leđne strane mogu biti različito obojene – smeđe, sive ili crvenkasto-smeđe, s različitim nepravilnim uzorcima. Trbušna strana je bijela ili siva. Spolni dimorfizam se očituje u veličini tijela i postojanju palčanih žuljeva kod mužjaka. Jedinke smeđe krastače narastu do 15 cm, a ženke su veće od mužjaka.

STANIŠTE

Ovo je široko rasprostranjena i prilagodljiva vrsta prisutna u crnogoričnim, mješovitim i listopadnim šumama, šumarcima, grmlju, livadama, sušnim područjima, parkovima i vrtovima. Obično je to u vlažnim područjima s gustom vegetacijom, a velike otvorene površine općenito izbjegava.

PREHRANA
u prirodi: beskralješnjaci – puževi, gujavice, kukci i njihove ličinke, stonoge

u Zoo vrtu: kukci, gujavice

RAZMNOŽAVANJE

Sezona parenja je u kasnu zimu i rano proljeće i ženka tada polaže više tisuća jaja koja su do razvoja ličinki međusobno povezana u dvije dugačke vrpce dugačke i do 5 metara. Vrsta se mrijesti u stajaćim vodama i sporotekućim dijelovima rijeka i potoka, a tu se odvija i razvoj ličinki. Mužjaci na mjesto razmnožavanja dolaze do 20 dana prije ženki, te su brojniji. Mužjaka je tijekom razmnožavanja i tri puta više nego ženki i međusobno se natječu za pozornost ženke. Nakon toga, mužjak ženki skače na leđa i upotrebljava posebne jastučiće, tzv. palčane žuljeve, kako bi uhvatio ženku u poseban hvat – ampleksus. Preobrazba iz ličinke u odraslu jedinku odvija se pod utjecajem hormona štitnjače. Preobrazba traje oko 2 – 3 mjeseca, a tijekom tog procesa nestaju škrge, rep, rožnati zubići, bočna pruga, a razvijaju se najprije stražnje, a zatim i prednje noge, očni kapci i pluća, a crijevo se skraćuje zbog prijelaza na prehranu životinjama. Nakon toga počinje druga faza života koja je vezana uz kopno, a u vodu odlaze kada dostignu spolnu zrelost radi razmnožavanja i polaganja jaja.

NAČIN ŽIVOTA:

Tijekom dana obično su skriveni u različitim rupama, ispod suhog drveća ili pod kamenjem, a noću napuštaju skrovište u potrazi za hranom. Plijen love izbacivanjem ljepljivog jezika ili hvatanjem čeljustima, a nakon što ga uhvate, plijen najčešće cijeli progutaju.

GRABEŽLJIVCI:

Vidre, ježevi zmije, čaplje, rode, grabljivice.

ŽIVOTNI VIJEK
u prirodi: 12 godina

u Zoo vrtu: 30 godina

UGROŽENOST:

LC – najmanje zabrinjavajuća vrsta.

ZANIMLJIVOSTI:

U proljeće je među prvim vodozemcima koji se pojavljuju. Tada prelazi velike udaljenosti do mjesta za razmnožavanje, pri čemu često stradaju u prometu.

Imaju tendenciju razmnožavati se u istom vodenom tijelu u kojem su i same došlena svijet, čak i ako su drugi adekvatni lokaliteti dostupni u blizini.

LITERATURA

IUCN SSC Amphibian Specialist Group. 2023. Bufo bufo. The IUCN Red List of Threatened Species 2023: e.T88316072A78902726. https://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2023-1.RLTS.T88316072A78902726.en. Accessed on 15 July 2024.

Capula, M. (1990): Amphibians and Reptiles – a comprehensive guide to over 200 orders and species and to their habits, habitats and biological cycles. Macdolnald Orbis.

Janev Hutinec B., Jovanović O., Šafarek G., Janković S. (2013): Žaba, Kača, KuščarVodozemci i gmazovi u Međimurju. Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, Mursko Središće.

Young J. Z. (1981): The life of vertebrates. Oxford University Press, Oxford.

Smirina (1994): Age determination and longevity in amphibians. Gerontology, 40:133-146. PubMed

Jelovnik Zoo vrta