PJEGAVI DAŽDEVNJAK (Salamandra salamandra)
SISTEMATIKA
Razred: vodozemci (Amphibia)
Red: repaši (Caudata)
Porodica: daždevnjaci (Salamandridae)
RASPROSTRANJENOST
Središnja i južna Europa te sjever Afrike i Bliski istok.
OPIS
Duljina tijela: 18 – 28 cm
Ovo je robusna životinja kratkih nogu. Najveći je predstavnik daždevnjaka, a ženke su uglavnom veće od mužjaka. Osim, toga, spolni dimorfizam ne postoji. Koža daždevnjaka je crne boje s jarko žutim do narančastim pjegama ili linijama Izgled životinje predstavlja prvi način obrane – ova obojenost je tu da odvrati predatora od napada (aposemantička ili upozoravajuća obojenost). Ta obojenost upozorava predatora na otrovnost životinje. Naime, na svakoj strani tijela pjegavog daždevnjaka nalaze se dva reda žlijezda koje izlučuju otrov. Otrov pjegavog daždevnjaka iritira usta i oči napadača, pa ih zbog toga većina predatora izbjegava.
STANIŠTE
Šume s puno sjene i blizinom bara ili potoka.
PREHRANA
u prirodi: gujavice, kukci, puževi.
u Zoo vrtu: gujavice, kukci.
RAZMNOŽAVANJE
Parenje se odvija na kopnu, jednom godišnje. Mužjak hvata ženku u tzv. ljubavni zagrljaj te na tlo ispušta paketiće sperme (spermatofore), koje ženka preuzima u svoje tijelo, gdje oplođuju jaja. Iz jaja se razvijaju ličinke koje se hrane žumanjkom, a često se pojavljuje i kanibalizam, odnosno ličinke jedu svoju manju braću ili jaja. Ova se vrsta smatra viviparnom, odnosno, nakon što se oko osam mjeseci razvijaju u jajovodu majke, rađaju se živi mladi. Ženka pedesetak ličinki rađa u vodi. Ličinke se rađaju s razvijenim udovima i vanjskim škrgama. U nekim populacijama ličinke ostaju u tijelu majke dok ne prođu metamorfozu te se rađaju u odrasloj formi.
NAČIN ŽIVOTA:
Ova vrsta preferira šume s mnogo sjenovitog prostora te blizinu vodenih tijela koje koristi za razmnožavanja. Mnogo vremena provodi ispod kamenja ili granja ili se pak skriva u različitim pukotinama, kako bi ostao zaštićen i vlažan. Aktivan je u sumrak i noću, a tijekom vlažnih dana može biti aktivan i tijekom dana.
GRABEŽLJIVCI:
Zmije.
ŽIVOTNI VIJEK
u prirodi: 14 godina
u Zoo vrtu: 24 godine
UGROŽENOST:
LC – najmanje zabrinjavajuća vrsta.
ZANIMLJIVOSTI:
Velike paratoidne žlijezde iza očiju i nizovi otrovnih žlijezda koji se protežu uzdužno niz tijelo pjegavog daždevnjaka izlučuju neurotoksine.
pjegavi daždevnjak ima mogućnost aktivno raspršivati sekrete žlijezda na grabežljivce kako bi ih odvratio od napada, umjesto da se oslanja na bijeg nakon što grabežljivac shvati da je daždevnjak loš obrok.
Istraživanja pokazuju da ova vrsta koristi različite strategije lova za različite situacije. Kada je dostupno malo svjetla, ignorira nepokretni plijen. Međutim, kada lovi u mraku, njuh je primarno osjetilo. U ovoj situaciji napast će plijen i ako je plijen nepomičan, sve dok može otkriti miris plijena.
Postoje podaci o jedinci koja je u jednom zoološkom vrtu u Njemačkoj doživjela preko 50 godina.
LITERATURA
O’Shea M., Halliday, T., Dorling Kindersley handbooks. Reptiles and Amphibians; DK 2001.
Sydlowski, R. 2000. “Salamandra salamandra” (On-line), Animal Diversity Web. Accessed June 27, 2024 at https://animaldiversity.org/accounts/Salamandra_salamandra/
Sergius Kuzmin, Theodore Papenfuss, Max Sparreboom, Ismail H. Ugurtas, Steven Anderson, Trevor Beebee, Mathieu Denoël, Franco Andreone, Brandon Anthony, Benedikt Schmidt, Agnieszka Ogrodowczyk, Maria Ogielska, Jaime Bosch, David Tarkhnishvili, Vladimir Ishchenko. 2009. Salamandra salamandra. The IUCN Red List of Threatened Species 2009: e.T59467A11928351. https://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2009.RLTS.T59467A11928351.en. Accessed on 05 January 2022.
Jelovnik Zoo vrta