MEDVJED SMEĐI EUROPSKI (Ursus arctos)
SISTEMATIKA
Razred: SISAVCI (Mammalia)
Red: ZVIJERI (Carnivora)
Porodica: MEDVJEDI (Ursidae)
IMENA NAŠIH ŽIVOTINJA:
Albert i Kveta
RASPROSTRANJENOST
Europa, Sjeverna Amerika, Azija
OPIS
Dužina tijela: 1,5-2,8 m
Dužina repa: 6-21 cm
Visina: 0,9-1,5 m
Težina: 130-550 kg (mužjak) , 80-250 kg (ženka)
Mužjaci su veći od ženki. Krzno im je obično tamno smeđe boje, ali mogu biti i crni. Kod grizlija krzno je bijelo prošarano na leđima.
STANIŠTE
Tundra, planinski travnjaci, obalna područja , šume
PREHRANA
U prirodi: sjemenke, korijenje, izdanci, bobičasto voće, kukci, gljive, ribe, mali sisavci, kopitari
U zoo vrtu: voće, povrće, orašasti plodovi, riba,meso, med
RAZMNOŽAVANJE
Pare se od kraja svibnja do polovice srpnja, ali se oplodnja odgađa do listopada ili studenog pa mladunci na svijet dolaze u siječnju ili veljači. Najčešće na svijet dolaze 1-4 slijepa i potpuno gola mladunca koja teže oko 350 g. Mladunčad s majkom provedu cijelu prvu godinu života i iduću zimu u brlogu, a odvajaju se u dobi od oko 1,5 godine, kada se majka u svibnju i lipnju ponovo pari. Neki medvjedi ostaju s majkom čak i 3 – 4 godine. Spolno zreli postaju u dobi od 3 – 4 godine.
NAČIN ŽIVOTA
Obično se kreću i love u predvečerje i zoru, a danju su skriveni. Sezonske migracije uglavnom su vezane uz potragu za izvorom hrane. Medvjedi imaju odličan sluh i njuh, ali relativno slab osjet vida. Hibernacija počinje između listopada i prosinca, a završava između ožujka i svibnja, iako u nekim južnim područjima ona može biti i vrlo kratka ili čak i ne nastupiti. Brlog je obično dobro skriven ispod velikog kamenja ili među korijenjem drveća i koristi se više godina za redom. Medvjedi su solitarne životinje, ali ponekad se skupljaju u velike grupe, uglavnom kada pronađu obilan izvor hrane. Često stvaraju obiteljske skupine s više generacija mladunaca.
GRABEŽLJIVCI
Čovjek, vuk, drugi medvjedi
ŽIVOTNI VIJEK
U prirodi: 20 do 30 godina
U zoo vrtu : 50 godina
UGROŽENOST
IUCN: LC – najmanje zabrinjavajuća vrsta
ZANIMLJIVOSTI
U hodu medvjedi dodiruju tlo cijelim tabanima – slično kao čovjek
Smeđi medvjedi su jedini sisavci sposobni preživjeti čak i više od pola godine bez obavljanja osnovnih fizioloških potreba (hrana, voda, uriniranje i defekacija).
U Sibiru medvjedi tijekom jeseni pređu i više stotina kilometara u potrazi za hranom.
LITERATURA
http://www.iucnredlist.org/details/41688/0
http://animaldiversity.ummz.umich.edu/accounts/Ursus_arctos/
Jelovnik zoološkog vrta
The Handbook of the mammals of the world