Svake godine 22. travnja obilježavamo Dan planeta Zemlje i tim povodom podsjećamo se što možemo napraviti za našu Zemlju. Ova godina je posebna jer se ovaj dan obilježava 50. put! Veliki problem u prirodi, a posebice u oceanima stvara golema količina jednokratne plastike, a mi donosimo priču o njoj, ali i ideje kako svako od nas može pomoći u borbi protiv onečišćenja plastikom.
Plastika je svuda oko nas. Teško je zamisliti da do prije nešto više od stotinu godina taj umjetni materijal, toliko korišten u svakodnevnom životu, nije niti postojao. Naime, 1907. godine dr. Leo Baekeland, američki znanstvenik belgijskog podrijetla u svom je laboratoriju stvorio sintetski materijal koji je ubrzo preplavio svijet. Materijal koji je bio stvoren da traje, a koji je ubrzo preplavio oceane.
Svake godine osam milijuna tona plastike završi u oceanima. Svake minute jedan kamion plastike završi u oceanima. 86% otpada u svjetskim morima čini plastika, a toj plastici treba vremena da se razgradi. Govorimo o puno vremena – o godinama, pa čak i o stotinama godina. Plastične vrećice, koje su jedna od najvećih prijetnji životu u oceanima, razgrađuju se u prosjeku 20 godina. Slamčice za ispijanje omiljenih napitaka zaista nisu neophodne, bez njih se vrlo lako može, a za razgradnju plastičnih slamčica potrebno je i do 200 godina. Plastične boce, koje prečesto nađu put do oceana, razgrađuju se 450 godina.
Plastika je materijal koji je stvoren da zamijeni skupe materijale te da omogući jednostavniju i jeftiniju proizvodnju cijelog niza predmeta. Novootkriveni materijal je zbog velike izdržljivosti, trajnosti, jednostavnosti obrade i cjenovne pristupačnosti promijenio svijet i svakodnevni život. Proizvodnja, transport, moda, dizajn, u svakom području ljudskog djelovanja plastika je našla svoje mjesto. A njezina prisutnost ugrožava najmanje 700 životinjskih vrsta u oceanima. Plastika je pronašla čak i netaknutu divljinu norveškog Arktika, gdje su znanstvenici otkrili gomilanje velike količine plastičnih mikročestica u ledu.
Ne razumijemo u potpunosti koji je dugoročni utjecaj plastičnih materijala na biljni i životinjski svijet. Nažalost, ne znamo ni razmjere njihovih utjecaja na nas, ali znamo da ne možemo zamisliti svakodnevni život bez tog materijala. Niti ne moramo jer nije potrebno učiniti nemoguće i ukloniti svu plastiku iz uporabe, potrebno je smanjiti količinu plastike u okolišu, a to se može učiniti potpunim prestankom upotrebe jednokratne plastike.
Upravo je zato i Europski parlament krajem 2018. godine na plenarnoj sjednici u Strasbourgu velikom većinom izglasao direktivu o potpunoj zabrani nekih plastičnih proizvoda. Tako će od 2021. postupno izbacivati iz uporabe jednokratna plastika poput štapića za uši, plastičnog pribora za jelo, spremnika za hranu i slamčica. Sve bi to do 2030. godine trebalo potpuno nestati iz uporabe.
No, nema razloga da čekamo zabranu korištenja kako bismo nešto poduzeli. Izuzetno je važno da se u ovu borbu protiv plastike uključi svaki pojedinac. Ovo nije borba „tamo negdje daleko“, ovo je borba svakog od nas, za zdravije sutra, za našu budućnost i naš planet. Borba je to da svakodnevne navike podredimo smanjenju utjecaja na okoliš, a jedan od najvažnijih koraka u tom smjeru je upravo smanjena uporaba plastike. Upravo zato odlučili smo s vama podijeliti ove važne informacije i predložiti vam kako se i vi i vaše obitelji možete boriti protiv plastike. Jednostavno je, samo treba na umu imati takozvana „3R“ (reduce, reuse, recycle).
Prvi korak: smanjiti potrošnju i uporabu („reduce“)
- Smanjite uporabu plastičnih vrećice – steknite naviku u trgovinu nositi platnenu vrećicu ili torbu.
- Izbacite iz upotrebe jednokratne plastične proizvode i koristite adekvatne zamjene. Naime, mnogi predmeti od plastike namijenjeni za svakodnevnu upotrebu mogu se zamijeniti istima ali od drugih materijala, kao što su papir, staklo, metal…
- Koristite paste za zube, gelove za čišćenje lica i drugu kozmetiku koja ne sadrži mikroplastiku (šljokice, abrazivne kuglice i slično). Mikroplastika u konačnici završava u rijekama i morima, a zatim u životinjama koje tamo žive i u kojima se mikroplastika i taloži. Na kraju ta mikroplastika završava na našim tanjurima.
- Prilikom kupovine obratite pozornost na ambalažu te preferirajte onu koja se može lakše reciklirati.
Drugi korak: ponovno uporabiti („reuse“)
Velika količina otpadnog plastičnog materijala može se prije recikliranja ponovno upotrijebiti za različite svrhe. Na taj način osim što smanjujemo uporabu i potrošnju plastike, štedimo i puno novaca.
Plastična ambalaža može se upotrijebiti više puta za spremanje i odlaganje. Evo nekoliko primjera:
- Plastične posude od sladoleda mogu poslužiti za zamrzavanje hrane ili pak u njima možete susjedima odnijeti kolače.
- Posudice od svježeg sira ili raznih namaza mogu poslužiti za pohranu domaćih pripravaka hrane.
- Od velikih plastičnih boca od omekšivača s djecom izradite vesele boce za zalijevanje biljaka.
- Plastične boce od pića mogu se koristiti za hlađenje domaćih napitaka kao što su ledeni čaj i limunada, a iskoristiti se mogu i za zamrzavanje ostataka juha i temeljaca.
- Čašice od jogurta odlične su za uzgoj sadnica, a mala plastična ambalaža može poslužiti i kao spremnik za sjeme.
- Plastične posudice se mogu koristiti i za odlaganje sitnih predmeta koji nam svima uvijek zadaju glavobolje kod spremanja, za razvrstavanje sitnih dijelova dječjih igračaka i kompleta, držanje pastela i drugog pribora za crtanje i pisanje.
- Naravno, kada smo u situaciji da ne možemo izbjeći uporabu plastičnih vrećica, treba nastojati iskoristiti ih više puta ili pak kao vrećice za smeće i time smanjiti njihovu kupovinu.
- Otpadna plastika i ambalaža može poslužiti i za kreativno izražavanje i igru. Mogu se izrađivati igračke, skulpture, ukrasni predmeti i sl. Neograničena dječja mašta smislit će primjenu kakva nema nikada ne bi pala na pamet.
Treći korak: reciklirati („recycle“)
- Nakon što ponovno uporabljeni predmeti više nisu za daljnju upotrebu, svakako ih treba reciklirati. Pritom je važno upoznati se s vrstama plastike jer primjerice, stiropor to nije i ne bi ga se smjelo odvajati u kontejnere za plastiku.
Djeca uče od nas, kopirajući gotovo sve naše postupke i navike. Navike se lako stječu, ali nije ih lako mijenjati. No kako bismo odgojili nove generacije koje poštuju prirodu, mi trebamo promijeniti navike, a u svoju promjenu uključiti svoju djecu. Naše ponašanje prilikom kupovine, čuvanja, korištenja, spremanja ili bacanja stvari, djeca usvajaju kroz svakodnevne zajedničke aktivnosti. Ako mi sada mijenjamo svoje navike, buduće generacije će, uz naš dobar primjer, u život krenuti s usađenim dobrim navikama. Ne propustite priliku biti dobar primjer. To je pobjeda u vašoj osobnoj borbi za zdraviji, čišći i očuvaniji planet.
KROZ IGRU NAUČITE RAZVRSTAVATI OTPAD!
Pozivamo vas da s najmlađima zaigrate našu edukativnu igru o pravilnom razvrstavanju otpada jer, znamo to, otpad nije smeće!
Klikom na fotografiju, zaigrajte igru:
