LJAMA (Lama glama)
SISTEMATIKA
Razred: SISAVCI (Mammalia)
Red: PARNOPRSTAŠI (Artiodactyla)
Porodica: DEVE (Camelidae)
RASPROSTRANJENOST
Izvorno Južna Amerika – Ande, ali kao domaća životinja. Danas se uzgaja također u Sjevernoj Americi, Europi i Australiji.
OPIS
Veličina tijela: do 160 cm
Težina tijela: 130 do 155 kg
Kao pripadnik južnoameričkih deva ljama nema grbu, ali ima izduženi vrat, dugačke noge, zaobljenu njušku, izbočene zube sjekutiće i rascijepljenu gornju usnicu. Ovo je najveća južnoamerička deva čija je visina u grebenu oko 121 cm. Krzno je vunasto i kuštravo te izuzetno varira u obojenosti. Preživač je i želudac je podijeljen u tri odjeljka.
STANIŠTE
Planinski travnjaci i šipražje, 2 300 do 4 000 m nadmorske visine.
PREHRANA
U prirodi: planinske trave, grmlje, lišajevi i druge biljke.
RAZMNOŽAVANJE
Mužjak ljame na svom teritoriju okuplja svoju grupu ženki od oko 6 jedinki. Takve grupe nazivamo haremima. Ženke i teritorij žestoko brani od ostalih mužjaka.
Ženke se ne tjeraju, već 24 do 36 sati nakon parenja ovuliraju i tada dolazi do oplodnje. Graviditet traje oko 360 dana, a ženka rađa samo jednog mladunca,kojeg hrani mlijekom idućih 3 do 5 mjeseci. O mladunčetu ženka brine cijelih godinu dana, nakon čega ga mužjak otjera iz grupe, kako bi osigurao da njegova grupa uvijek ima dovoljno hrane. U Južnoj Americi mladunče ljame naziva se cria.
NAČIN ŽIVOTA
Ljama je domaća životinja, udomaćeni oblik guanaka (Lama guanicoe) i ne postoji njen divlji oblik. Već oko 5 000 godina stanovništvo Anda koristi ljame za prijevoz tereta, ali također koristi i njenu vunu, iako se za to uzgaja druga vrsta južnoameričke deve – alpaka (Vicugna pacos). Danas se ljame uzgajaju širom svijeta, a ponekad drže i kao kućni ljubimci.
Vrlo su društvene i žive u grupama do 20 jedinki koju čine mužjak, oko 6 ženki i njihovi mladunci. Iako žive kao domaće životinje, mužjaci su vrlo teritorijalni i tjeraju sve druge ljame od svoje grupe, posebno mužjake.
GRABEŽLJIVCI
Pume, kojoti, oceloti.
ŽIVOTNI VIJEK
U prirodi: /
U zoo vrtu: 10 do 20 godina.
ZANIMLJIVOSTI
Ljame ponekad pljuju napola probavljenu hranu izmiješanu sa slinom. To će učiniti drugim ljamama, kako bi učvrstile svoj položaj u grupi, a čovjeka će rijetko pljunuti. Čovjeka će češće pljunuti ljame othranjene od strane čovjeka, jer ga smatraju sebi ravnim.
LITERATURA
Metcalf J.L., Cooper A., Wheeler J.C. (2014), Alpaca and Llama: Domestication, Encyclopedia of Global Archaeology. Springer, New York, SAD
Gegner, L. (2000), Llamas and Alacas on the Farm, NCAT, www.attra.ncat.org
https://animaldiversity.org/accounts/Lama_glama/
Jelovnik Zoo vrta