KUDRAVI GOLUB (Caloenas nicobarica)

SISTEMATIKA

Razred: ptice (Aves)

Red: golubovke (Columbiformes)

Porodica: golubovi, grlice (Columbidae)

RASPROSTRANJENOST
Otoci jugoistočne Azije.  Ova vrsta je rijetka u cijelom području rasprostranjena, ali najgušće su populacije na najmanjim otocima koji su najmanje naseljeni.

OPIS

Duljina tijela: 32 – 38 cm

Težina tijela: 460 – 525 g (mužjak); 490 – 600 g (ženka)

Ovo je zdepasta ptica s dugim i šarenim perjem oko vrata te vrlo kratkim i posve bijelim repnim perjem. Kljun je crn sa izraženom mesnatom izraslinom na bazi.

STANIŠTE

Mangrove, šikare, šume u podnožju planina. Javlja se samo na malim, šumovitim i često nenaseljenim otocima. Sve su to otoci udaljeni od većih kopnenih masa s relativno netaknutim šumskim pokrovom.

PREHRANA
u prirodi: otpalo voće, sjemenke, ponekad beskralješnjaci.

u Zoo vrtu: mješavina voća i povrća, peleti za mekokljune ptice

RAZMNOŽAVANJE

Gnijezde se u kolonijama, na malim otocima. Kolonije najčešće broje oko 100 parova, ali može ih biti i puno više, čak do 1 000. Gnijezdo je neuredna platforma od grančica, oko 30 cm u promjeru. Gnijezda mogu biti na različitim visinama, ovisno o staništu. Na mjestima gdje nema uznemiravanja gnijezda rade nisko, samo dva metra iznad zemlje, a u naseljenijim područjima gnijezda su visoko u krošnjama, i do 12 metara iznad tla. Na jednom stablu više parova svija gnijezdo. Ženka polaže samo jedno bijelo jaje, a inkubacija, koju vrše oba roditelja, traje oko 30 dana.

NAČIN ŽIVOTA:

Tijekom traženja hrane,  vrsta se javlja pojedinačno ili u malim skupinama od dvije ili tri ptice, no za kretanje između otoka formiraju se jata do 30 jedinki, a kolonijalno se i gnijezde. To su ptice koje vrijeme prvenstveno provode na tlu, a najaktivnije su u sumrak (krepuskularna vrsta).

GRABEŽLJIVCI:

Ptice grabljivice, mačke i štakori.

ŽIVOTNI VIJEK
u prirodi: nema informacija.

u Zoo vrtu: 20,5 godina

UGROŽENOST:

NT – gotovo ugrožena vrsta.

ZANIMLJIVOSTI:

Kudravi golubovi imaju posebno mišićave želudce koji im omogućuju mljevenje vrlo tvrdih orašastih plodova.

Brojnost ove vrste se smanjuje zbog hvatanja za hranu i trgovinu kućnim ljubimcima, uništavanja staništa i predacije unesenih sisavaca.

LITERATURA

Baptista, L. F., P. W. Trail, H. M. Horblit, and G. M. Kirwan (2020). Nicobar Pigeon (Caloenas nicobarica), version 1.0. In Birds of the World (J. del Hoyo, A. Elliott, J. Sargatal, D. A. Christie, and E. de Juana, Editors). Cornell Lab of Ornithology, Ithaca, NY, USA. https://doi.org/10.2173/bow.nicpig1.01

BirdLife International. 2021. Caloenas nicobarica. The IUCN Red List of Threatened Species 2021: e.T22690974A178136167. https://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2021-3.RLTS.T22690974A178136167.en. Accessed on 10 September 2024.

Wildlife Institute of India (2017) National Studbook of Nicobar Pigeon (Caloenas nicobarica), Wildlife Institute of India, Dehradun and Central Zoo Authority, New Delhi. TR. No 2017/ 013 pages:14.

Ricklefs (2000). Intrinsic aging-related mortality in birds. Journal of Avian biology 31:103-111 , Wiley Online Library.

Jelovnik Zoo vrta.