KOVARI (Dasyuroides byrnei)
SISTEMATIKA
Razred: SISAVCI (Mammalia)
Red: Dasyuromorphia
Porodica: Dasyuridae
RASPROSTRANJENOST
Australija
OPIS
Kovari ima većinski sivo krzno, s ponegdje malo smeđe boje. Siva boja mu blijedi prema bijeloj na području trbuha, na šapama i na korijenu repa. Ostatak repa mu je prekriven upečatljivom kitnjastom crnom dlakom koja nam omogućuje da ih razlikujemo od njihovih rođaka iz porodice Dasycercus. Imaju šiljaste ružičaste njuškice i uši. Prednje šape imaju pet prstiju, dok stražnje šape imaju po četiri prsta.
Dužina tijela:
Mužjaci: 14-18 cm
Ženke: 13,5-16 cm
Dužina repa:
16 cm
Težina:
70 -140 g (ženke)
85-175 g (mužjaci)
STANIŠTE
Savane, travnjaci, pustinje, dine.
PREHRANA
U prirodi : Kovari su u potpunosti mesojedi. Prehrana im se sastoji od manjih glodavaca, ptica i njihovih jaja, guštera i strvina. Vodu unose u organizam preko hrane koju jedu. Imaju čvrste zube stvorene za drobljenje oklopa raznih kukaca i larvi. Za pronalazak plijena se koriste svojim njuhom. Manji plijen će pojesti odmah na mjestu, a veći plijen će ponijeti sa sobom i dovršiti ga negdje drugdje.
U zoo-vrtu: voće, povrće, jaja, pseća hrana
RAZMNOŽAVANJE
Sezona parenja traje od svibnja do prosinca. Mladunci dolaze na svijet između svibnja i lipnja, a drugo leglo se rađa u studenom. Parenje se odvija kroz 1-3 dana u kojima se mužjak i ženka iznova sparuju. Gravidnost traje 30-36 dana nakon čega ženka donosi na svijet leglo od 5 mladunaca. U majčinom tobolcu ostaju 30-ak dana, ali se u potpunosti fizički odvajaju od majke nakon 55 dana. U tom periodu mladi Kovari ostaju ili u gnijezdu ili se drže za majčina leđa. Prestaju sisati nakon 56 dana, a oči mogu otvoriti nakon 74 dana. Nakon 110 dana mladi Kovari počinju jesti krutu hranu i time postaju neovisni od majke. Postaju spolno zreli sa 10-11 mjeseci .
NAČIN ŽIVOTA
Iako su dobri penjači, Kovari se više vole kretati po tlu. Jedna jedinka može zauzeti nekoliko jama, svaka sa više ulaza. Ponekada dijele svoje jame s drugim pripadnicima iste vrste. Mužjaci i ženke grade gnijezda za spavanje od lišća i ostalih mekih prirodnih materijala. Iako spavaju u jamama koje ponekada dijele s drugima, hrane se isključivo sami. Mladunci se međusobno čiste i uređuju, ali to ponašanje nije primjećeno kod odraslih jedinki. Vrlo lako mogu preskočiti visinu od 43 cm. Većinski su noćne životinje, ali znaju biti aktivni i tokom jutra. Njihova aktivnost je povezana s ciklusima svijetla i tame.
GRABEŽLJIVCI
Crvena lisica, divlje mačke, divlji psi, sove
ŽIVOTNI VIJEK
U prirodi : nije poznato
U zoo-vrtu: 6,4 godina
UGROŽENOST
IUCN: VU – ranjiva skupina
ZANIMLJIVOSTI
Postoje zapisi o kanibalizmu kod Kovarija.
Kao oblik termoregulacije, umjesto tokom hladnog vremena, Kovariji se tresu kada je vruće. Kada je hladno ili kada je hrana manje dostupna, Kovariji ulaze u stanje neaktivnosti (hibernacije).
Literatura:
Wilson, D. E., & Mittermeier, R. A. eds. (2015): Handbook of the Mammals of the World Vol. 5. Monotremes and Marsupials. Lynx Edicions, Barcelona
Jelovnik Zoo vrta
https://www.iucnredlist.org/species/6265/21944128
https://animaldiversity.org/accounts/Dasyuroides_byrnei/