Stanovnici Zagreba, baš kao i ostali posjetitelji Parka Maksimir i Zoološkog vrta grada Zagreba, svjedoče opsežnim radovima kojima se obnavljaju prirodne i povijesne vrijednosti te uklapaju u model održivog upravljanja. Aktivnosti su planirane projektom „Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II)“ koji je sufinanciran sredstvima EU. Korisnik projekta je Grad Zagreb, partneri Javna Ustanova Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba, Udruga Biom, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR i Udruga Vjetar u leđa, a suradnik na projektu Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba.
Ovih dana je u tijeku ispuštanje vode Prvog i Drugog maksimirskog jezera što je nužan preduvjet nadolazećih zahvata. Od posljednjeg čišćenja prošlo je gotovo 20 godina pa je nužno uklanjanje mulja i drugog organskog materijala koje se nakupilo u jezerima. U Prvom jezeru obnovit će se kamene obale stare gotovo stotinu godina, a obale Drugog jezera će se učvrstiti kako bi se zaustavila erozija. Kruna zahvata svakako je obnova kamenog slapišta i povratak drvenog kićenog mosta koji će se rekonstruirati prema povijesnim izvorima baš kao i drveno pristanište za čamce.
Tijekom ispuštanja vode iz jezera zbrinjavan je živi svijet jezera. Na terenu su djelatnici Zoološkog vrta, Javne ustanove – Maksimir, Vodoprivrede Zagreb i Športsko rekreativnog kluba „Soblinec“ iz Sesveta koji poduzimaju korake u skladu sa zakonskom regulativom i pravilima struke. Crvenouhe kornjače građani su, više desetaka godina, donosili i puštali u maksimirska jezera pa su danas velika opasnost za opstanak ugroženih barskih kornjača.Kornjače su izlovljene vršama i zbrinute na prostoru Zoološkog vrta. Po završetku radova, a prema akcijskom planu Prvo jezero postaje njihovo utočište. Crvenouhim kornjačama osigurat će se dodatna sunčališta, ali i spriječiti njihov prelazak u ostala maksimirska jezera koja će udomiti našu autohtonu barsku kornjaču. Na sličan način odvojit će se autohtoni i invazivni školjkaši te rakovi. Sve domaće vrste aeriranim bazenima odvoze se u Treće maksimirsko jezero. Dok se invazivne vrste riba moraju ukloniti, autohtone vrste poput primjerice: klena, soma, crvenperke, štuke, uklije i bodorke zbrinjavaju se i prevoze u Treće jezero. Veliku pomoć pružili su ribiči ŠRK „Soblinec“ koji su pod nadzorom veterinarskog inspektora prenijeli preko pet stotina kilograma amura i šarana u jezero „Soblinec“. Stručnu podršku tijekom cijele akcije pružaju ihtiolozi iz Hrvatskog ihtiološkog društva.
Čišćenjem Prvog i Drugog jezera prava revitalizacija prostora tek započinje, pa sve posjetitelje Zoološkog vrta i Parka Makismir molimo za strpljenje. Tijekom izvođenja radova dio postojećih staza i prostora parka Maksimir bit će privremeno nedostupno iz sigurnosnih radova, a do okončanja izvođenja radova.
