CRVENA VJEVERICA (Sciurus vulgaris)
SISTEMATIKA
Razred: SISAVCI (Mammalia)
Red: GLODAVCI (Rodentia)
Porodica: VJEVERICE (Sciuridae)
RASPROSTRANJENOST
Europa i sjeverna Azija
OPIS
Veličina tijela – glava-tijelo : 206-250 mm, rep: 150-205 mm,
Težina tijela: 235-480 g.
Ovisno o geografskoj rasprostranjenosti prisutno je mnogo varijacija u boji krzna, od svjetlo crvene preko sive do crne, ali je svima (osim jedinkama s melanizmom) zajednička svjetlija do bijela boja krzna na trbuhu. Često su uši, noge, i bokovi imaju izraženu crvenu boju krzna. Čuperci na ušima su zimi izraženiji dok su ljeti manje vidljivi. Ima dug i kitnjast rep te duge dlačice na ušima. Krzno na tijelu mijenjaju dva puta godišnje, a na repu jednom godišnje.
STANIŠTE
Naseljavaju listopadne i/ili crnogorične šume, te urbana područja
PREHRANA
U pirodi : Crvene vjeverice su primano biljojedi no hrane se i gljivama. Većinu prehrane čine plodovi i sjemenke različitih stabala poput bukve, žira, oraha i lješnjaka no konzumiraju pupoljke, cvatove, koru i biljne sokove. Povremeno konzumiraju gljive, ptičja jaja, beskralješnjake. U jesen pojačano skupljaju plodove i sjemenke te ih zatrpavaju u zemlju i spremaju u šupljine drveća koje će koristiti u zimskom periodu. Većinu hrane konzumiraju u proljeće (80g/dan), dok manje u zimskom period (35g/dan).
U Zoo vrtu : voće, povrće, orašasto voće te mix sjemenki i peleta za vjeverice
RAZMNOŽAVANJE
Sezona parenja je između prosinca i siječnja. Mužjaci prate ženku tokom cijele godine prateći njezin miris. Estrus traje nekoliko sati samo jedan dan u sezoni. Kada je ženka spremna za parenje mnogi mužjaci dolaze u njezino područje te dolazi do kompeticije za parenje. Nakon parenja svi mužjaci vraćaju se u svoje područje. Kopulacija traje 30-ak sekundi. Ženke godišnje imaju jedno do dva legla (veljača-travanj i/ili svibanj-rujan) od po 1 do 6 mladunaca koji pri rođenju teže svega 8 do 12 g, nemaju krzna i slijepi su. Period gestacije traje 38 do 39 dana. Othrana mladunca je do 6-8 tjedna starosti, a mladunci počinju izlaziti iz gnijezda sa 6-7 tjedana starosti te ubro napuštaju rodno područje. Mladunci spolno sazrijevaju sa 10-11 mjeseci no većina se počinje razmnožavati sa 2 godine starosti.
NAČIN ŽIVOTA
Većina aktivnosti euroazijskih crvenih vjeverica svodi se na pronalazak hrane, a najaktivnije su ujutro i kasno poslijepodne. Tijekom proljeća i ljeta odmaraju se u gnijezdima i izbjegavaju najviše dnevne temperature. Iako većinu života provode na stablima, znaju i silaziti na tlo u potrazi za hranom ili kako bi zakopali hranu. Nisu teritorijalni i područje rasprostranjenosti često se isprepliće s drugima.Područje raspostranjenosti mužjaka je 6-31 ha, te ženki 2-19 ha Vrlo su spretne i agilne i konstantno na oprezu od predatora. Imaju istančana osjetila vida, njuha i sluha. Komuniciraju govorom tijela, glasanjem, poput zvukova upozorenja i kemijskim signalima. Životni vijek im je 4 do 6 godina.
GRABEŽJLIVCI
Ptice grabljivice, kune, zmije penjašice
ŽIVOTNI VIJEK
U prirodi : 4-6 godina
u Zoo vrtu : 4-6 godina
UGROŽENOST
Europska crvene vjeverica je široko rasprostranjena u cijeloj Europi osim na Iberijskom poluotoku i na području Ujedinjenog kraljevstva (skoro u potpunosti izumrla). Pojavljuje se sporadično na području Balkana te je odsutna na većini Mediteranskih otoka. Iako je opisana kao učestala vrsta na području rasprostranjenosti (Gurnell and Wauters 1999), zabilježen je pad populacije na području Ujedinjenog Kraljevstva, Irske i Italije (Gurnell and Pepper 1993, Wauters et al. 1997, O’Teangana et al. 2000). Na IUCN-ovoj listi ugroženih vrsta nalazi se kao najmanje zabrinjavajuća vrta no populacija im je u opadanju.
ZANIMLJIVOSTI
Glavni uzorci ugroženosti su gubitak staništa i fragmentacija istog kao i invazivne vrste. Populacija crvene vjeverice je ugrožena od strane invazivne vrste, sive vjeverice (Sciurus carolinensis) koja potječe iz Sjeverne Amerike, a uvežena je u Europu (UK) krajem prošlog stoljeća. Siva vjeverica je u indirektnoj kompeticiji za prirodne resurse sa europskom crvenom vjevericom. Negativni učinci ove invazivne vrste su zabilježeni na području Ujedinjenog Kraljevstva, ali i nama susjedne zemlje, Italije. Posljednjih pedeset godina siva vjeverica se je nevjerojatno proširila na području Velike Britanije dok je crvena vjeverica postala sve rijeđa te je gotovo u potpunosti nestala s tog područja. Danas se još može pronaći u Škotskoj i ponekim otocima. U Italiji su sive vjeverice gotovo u potpunosti istrijebile domicilnu crvenu te su bili primorani pristupiti rigoroznim mjerama kako bi očuvali autohtonu vrstu.
Navedena vrsta ima veliku ekološku ulogu u procesu prirodnog pošumljavanja (disperzija sjemenki) i održavanja prirodne ravnoteže (kao plijen i kao predator).
LITERATURA
Wilson, D. E., Lacher, T.E., Jr & Mittermeier, R. A. eds. (2016): Handbook of the Mammals of the World Vol. 6. Lagomorphs and Rodents I. Lynx Edicions, Barcelona
Jelovnik Zoo vrta
https://animaldiversity.org/accounts/Sciurus_vulgaris/
https://www.iucnredlist.org/species/20025/115155900#taxonomy
