Šesnaest institucija iz devet europskih zemalja surađivat će na projektu Zoo LIFE Pollinators 2025. – 2029. kojem je cilj zaustavljanje pada populacija divljih oprašivača.
Projekt u kojem glavnu ulogu ima osam europskih zooloških vrtova, javnosti je predstavljen prošli tjedan na Sveučilištu u Torinu.
Stručnjaci su upozorili da pad populacija oprašivača ne jenjava. Taj trend ugrožava ne samo ravnotežu prirodnih ekosustava, već i europsku poljoprivredu. Naime, o oprašivačima ovisi čak 84 posto usjeva na našem kontinentu.
Novo izvješće Europske agencije za okoliš ne ostavlja mjesta sumnji: 9 posto divljih pčela je ugroženo izumiranjem, 40 posto vrsta cvjetnih muha u kritičnom je stanju, a teška je situacija i za 480 vrsta leptira. Te male životinje, ključne za bioraznolikost i opskrbu ljudi hranom, ugrožavaju gubitak staništa, klimatske promjene, pesticidi i invazivne vrste.
Zoološki vrtovi uključeni u projekt Zoo LIFE Pollinators pokušat će pomoći divljim oprašivačima. Na 926 hektara površine svojih zemljišta posadit drveće, grmlje i zeljaste biljke korisne oprašivačima. To je strateški potez jer se zoološki vrtovi uglavnom nalaze u urbanim i prigradskim područjima, onima koja su najizloženija gubitku bioraznolikosti.
S oko 5,5 milijuna posjetitelja godišnje ti zoološki vrtovi postaju ključna mjesta za podizanje svijesti javnosti i izravno uključivanje građana u očuvanje divljih oprašivača.
U sklopu projekta stvorit će se specijalizirani centri za razmnožavanje oprašivača, razvoj zajedničkih metoda praćenja i pokretanje programa građanske znanosti za škole i lokalne zajednice. Time se u praksi spajaju zaštita i edukacija, povezujući očuvanje bioraznolikosti s obrazovanjem novih generacija. Naslijeđe projekta doprinijet će tzv. zajedničkoj znanosti. Znanstveni podaci i alati koji se razviju tijekom projekta, bit će dostupni međunarodnoj znanstvenoj zajednici na otvorenoj platformi, zajedno s repozitorijem dobrih praksi za sve proučavane vrste.
Projekt vodi Biopark Zoom (Immersive Parks) iz Torina.
„Imat ćemo priliku surađivati s velikom mrežom zooloških vrtova, preuzimajući ključnu ulogu u zaustavljanju gubitka bioraznolikosti. Pokrenut ćemo međunarodnu suradnju koja objedinjuje znanstvena istraživanja, edukaciju i konkretne terenske akcije“, kazao je Umberto Maccario, direktor Bioparka Zoom.
Među partnerskim zoološkim vrtovima su Zoološki vrt Grada Zagreba iz Hrvatske, Zoološki vrt Kopenhagen iz Danske, Zoološki vrt Debrecen iz Mađarske, Zoološki vrt Brașov iz Rumunjske, Oasis Wildlife Fuerteventura iz Španjolske te Nordens Ark i Zoološki vrt Slottsskogen iz Švedske. U projektu sudjeluju i Sveučilište u Torinu, Sveučilište u Zagrebu, Zaklada Zoom i Smart Revolution.
„Zoološki vrt Grada Zagreba vodit će edukativni i znanstveni program za građane s ciljem podizanja svijesti javnosti o oprašivačima i potrebi njihove zaštite. Razvit ćemo bazu podataka o inicijativama za zaštitu oprašivača koja će biti temelj za široki spektar aktivnosti: od edukacije o okolišu i programa građanske znanosti za škole i nastavnike preko međunarodnih događanja do gerilskog vrtlarstva i digitalnih alata za sudjelovanje u zaštiti oprašivača“, rekao je Tomislav Krizmanić, edukator u Zoološkom vrtu Grada Zagreba.
Biolozi ističu da su divlji oprašivači tihi junaci nevidljivog mikrosvijeta. Mnogi građani govoreći o oprašivačima misle prvenstveno na medonosnu pčelu, vrstu koju uzgajaju ljudi i koja nije ugrožena. Vrijeme je da prošire znanje o ranjivim divljim europskim vrstama oprašivača. Tu je 2.000 vrsta pčela, 900 vrsta cvjetnih muha, 480 leptira i 10.000 vrsta noćnih leptira. Upravo su te vrste ključne za razmnožavanje divljih biljaka i uzgoj poljoprivrednih kultura.
Zoološki vrtovi projektom Zoo LIFE Pollinators prelaze okvire zaštite velikih, mnogima dobro poznatih životinja i šire ih na mali, često nevidljivi svijet tisuća sitnih stvorenja koja žive i izvan zooloških vrtova.
Projekt Zoo LIFE Pollinators financiran je iz programa LIFE Europske unije.
Project 101215817 — LIFE24-NAT-IT-ZOO LIFE POLLINATORS
Projekt sufinancira Europska unija. Stavovi i mišljenja izraženi u objavi isključivo su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA). Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje sredstva, ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
