JUŽNOAMERIČKI DRVOLAZAC DIKOBRAZ (Coendou prehensilis)
SISTEMATIKA
Razred: SISAVCI (Mammalia)
Red: GLODAVCI (Rodentia)
Porodica: DIKOBRAZI (Erethizontidae)
RASPROSTRANJENOST
Sjeverna i središnja Južna Amerika
OPIS
Mladunci Južnoameričkog drvolasca dikobraza pri porodu dugački su oko 50 cm od vrha nosa do kraja repa. Mladunci su prekriveni gustim crvenkasto smeđim dlakama dugačkim po 35 mm koje će se tek kasnije razviti u bodlje. Odrasle jedinke variraju u boji kože od žućkasto narančaste do smeđe crne, a leđa su im u potpunosti prekrivena bodljama. Žućkasto narančasta boja nastaje od sebuma kojeg i mužjaci i ženke luče kroz žlijezde lojnice. Polušuplje bodlje su dvobojne ili trobojne s bijelim šiljastim vršcima. Njegove bodlje su opasno oružje koje se zabije u kožu predatora i vrlo ih je teško izvaditi van. Kralježnica mu se ne proteže kroz rep, već rep koristi za stabilizaciju i tokom penjanja. Zbog penjanja je razvio zadebljanje kože na repu koja mu pomaže pri hvatanju za grane i lijane. Još jedna prilagodba koju je razvio zbog penjanja su specijalizirana stopala s dugim i zavijenim kandžama koje olakšavaju penjanje po granama. Južnoamerički drvolazac dikobraz ima malene uši, duge brkove, široke nosnice i izbočene prednje gornje sjekutiće. Oči su im obrubljene tankom linijom gole kože koja se proteže preko njuške.
Dužina tijela:
30-60 cm
Dužina repa:
33-48,5 cm
Težina:
4,5-5 kg
STANIŠTE
Pronalazimo ih na raznim vrstama staništa, ali ne iznad visine od 1,500 metara. Najviše vole šume, ali vole i vlažne planinske krajeve, tropske travnjake pa čak i obrađene njive.
PREHRANA
U prirodi: hrane se korom drveća, sjemenkama, pupoljcima, voćem, korijenjem, stabiljkama, lišćem, cvijećem, kukuruzom i bananama.
U zoo-vrtu: voće, povrće, brst, sijeno ,peleti
RAZMNOŽAVANJE
Južnoamerički drvolazac dikobrazi nemaju određenu sezonu parenja. Gravidnost ženke traje 195-210 dana, a na svijet dolazi jedan mladunac. Mladunac se rađa s otvorenim očima, snažnim repom za hvatanje i dobro razvijenim kandžama. Usprkos tome što se može micati i penjati, mladunac ne odlazi daleko od mjesta rođenja. Mladunac na svijet dolazi s gustim krznom sačinjenim od tankih bodlji koje će svoju pravu veličinu doseći kada mladunac navrši 10 tjedana. Ženke dosežu spolnu zrelost s 19 mjeseci i sposobne su za reprodukciju idućih 10 godina.
NAČIN ŽIVOTA
Društveno su tolerantne životinje, posebice kada hrane i partnera za parenje ima u izobilju, ali radije biraju manje grupe ili samoću. Provode više od 85% vremena na drveću i u krošnjama gdje spavaju, traže hranu i druže se s drugim dikobrazima. Tokom dana najviše vole spavati na visokim granama ili u šupljim deblima. Rijetko silaze na tlo gdje odlaze kako bi se parili, rađali mlade, obavljali nuždu ili tražili hranu. Budući da su noćne životinje, vrhunac njihove aktivnosti je od 16 sati popodne do 2 sata ujutro.
GRABEŽLJIVCI
Zbog svojih bodlji nemaju puno prirodnih neprijatelja. Najveća prijetnja su im ljudi i psi.
ŽIVOTNI VIJEK
U prirodi : 17 godina
U zoo-vrtu: 27 godina
UGROŽENOST
IUCN: LC –najmanje ugrožena vrsta
LITERATURA
Wilson, D. E., Lacher, T.E., Jr & Mittermeier, R. A. eds. (2016): Handbook of the Mammals of the World Vol. 6. Lagomorphs and Rodents I. Lynx Edicions, Barcelona
Jelovnik Zoo vrta