U Zoološkom vrtu Grada Zagreba svečano je otvoren edukativno-uzgojni centar za riječnu kornjaču. Dio je to projekta LIFE for Mauremys – Riječna kornjača – očuvanje krovne vrste sredozemnih vlažnih staništa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi edukativno-uzgojni centar prostire se na dvjesto metara četvornih, a njegova je izgradnja stajala 181 tisuću eura.
Uzgojni centar obuhvaća objekt s unutarnjim bazenima i akvarijima, te vanjski životni prostor za kornjače s dva odvojena bazena. Odvojeni prostori omogućuju istodobno držanje dviju populacija odraslih jedinki, primjerice jedne iz Maljkova i druge iz Konavala, te prostor za podizanje mladunaca. Na taj se način omogućuje nadziranje genetskog materijala koji se prenosi uzgojem kornjača.
Za uspješan uzgoj izuzetno je važno bilo pozorno projektirati nastambu poštujući njegovu funkciju, specifične tehničke zahtjeve i zaštićeno kulturno dobro. Konkretno, u Zagrebu se tijekom proljeća i jeseni treba kompenzirati nedostatak topline kakva postoji u prirodnom staništu riječnih kornjača. Zato je nastamba oblikovana po uzoru na one za uzgoj poluvodenih kornjača umjerenog pojasa Europe i Sjeverne Amerike kakve postoje u zoološkim vrtovima u središnjoj Europi. Iako je projektno rješenje imalo niz tehničkih zadatosti, arhitektonski studio Organizacija za planiranje i arhitekturu (OPA) uspio je centru podariti jedinstven izgled, onaj koji vizualno priča priču o prirodnom staništu riječnih kornjača. Za to su se koristili staklo i drugi prirodni materijali te zelene metalne šipke koje dočaravaju trsku, jedno od najprepoznatljivijih obilježja lokvi na jugu zemlje. Kraj uzgojnog centra je edukativna cjelina sa sadržajima koji posjetitelje upoznaju sa staništem riječnih kornjača i važnošću njihova očuvanja.
„S riječnim se kornjačama u Zoološkom vrtu Grada Zagreba družimo od 2008. godine. Ponosni smo što sada imamo i centar namijenjen edukaciji građana te uzgoju riječnih kornjača. Mlade se jedinke ovdje uzgajaju za potrebe repopulacije riječnih kornjača u prirodi nakon revitalizacije njihova staništa. Centar nam daje podlogu, ali i obvezu da ovoj ugroženoj vrsti ostanemo posvećeni i nakon završetka projekta LIFE for Mauremys“, rekao je Ivan Cizelj, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.
Zoološki vrt, prema projektu, 40 riječnih kornjača treba uzgojiti do listopada 2026. godine, a do sada je uzgojeno više od 30 mladunaca.
Izv. prof. dr. sc. Dragica Šalamon, izvanredna profesorica Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i koordinatorica projekta LIFE for Mauremys, rekla je da Zoološki vrt Grada Zagreba centrom za riječnu kornjaču u istraživanju i zaštiti biološke raznolikosti nadilazi ne samo granice svojeg grada, nego i Lijepe Naše. Naime, riječna je kornjača najugroženiji gmaz u Hrvatskoj, ali i jedan od najugroženijih u Europi.
„Edukativno-uzgojni centar za riječnu kornjaču pravi je primjer jedne od glavnih uloga suvremenih zooloških vrtova. Vjerujem da će njime te svojim znanjem i iskustvom djelatnici Zoološkog vrta doprinijeti očuvanju riječne kornjače“, kazala je Anita Keser, voditeljica Odjela za programe Europske unije Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Jurica Ambrožić, voditelj Odjela za zaštitu životinja i veterinarske poslove Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba, istaknuo je da nova nastamba za riječnu kornjaču nije velike površine, ali da je u njezin nastanak uloženo mnogo truda i rada. Podsjetio je da su Zoološki vrt i Grad Zagreb u posljednjih desetak godina uspješno završili niz infrastrukturnih projekata vezanih uz istraživanje i očuvanje životinjskog svijeta te edukaciju građana.
Glavni koordinator projekta LIFE for Mauremys je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a partneri su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Udruga Hyla, Hrvatske vode i Ustanova Zoološki vrt Grada Zagreba.
Projekt LIFE for Mauremys financira se kroz Program LIFE. Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.131.407,11 eura od čega je 60 % sufinancirano sredstvima Europske unije (1.278.844,26 eura), a financiranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iznosi 267.731,00 eura. Projekt se provodi do listopada 2026. godine.
