RIJEČNA KORNJAČA

Naziv projekta: Populacijska istraživanja riječne kornjače (Mauremys rivulata) na području Dubrovačko-neretvanske županije

Partneri: Hrvatsko herpetološko društvo „Hyla“, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zoološki vrt grada Zagreba.

Godina početka projekta: 2012.

Status: Aktivan

Vrsta: Riječna kornjača (Mauremys rivulata)

Status vrste prema crvenoj listi IUCN-a: Nije procjenjen

 

O projektu

 

Projekt naziva „Populacijska istraživanja riječne kornjače (Mauremys rivulata) na području Dubrovačko-neretvanske županije“, kojeg provodi Hrvatsko herpetološko društvo – HYLA, počeo je 2012. s ciljem određivanja veličine i gustoće populacije, procjene prisutnosti grabežljivaca, ocjene osnovnih uzroka ugroženosti te određivanja najpogodnije metode za dugotrajnu zaštitu i zadržavanje stabilnih populacija uz edukaciju stanovništva na lokalnom i državnom nivou. Metodologija i obrasci koji su korišteni sukladni su istim ili sličnim istraživanjima iz Crne Gore i Makedonije kako bi se podatci lakše razmjenjivali i uspoređivali. Ovaj projekt dio je Paneuropske mreže zaštite svojte Mauremys rivulata.

U Zoološkom vrtu grada Zagreba provodi se zaštita riječnih kornjača u vidu držanja zaplijenjenih jedinki, izlaganja vrste i edukacije javnosti. Od 2014. godine započeta su reprodukcijska istraživanja pri čemu se iz prirode privremeno uzimaju gravidne ženke riječnih kornjača, koje se zatim drže u Zoološkom vrtu kako bi položile jaja. Jaja se zatim inkubiraju kako bi se stekla saznanja o potrebnoj temperaturi, dužini inkubacije i veličini mladunaca. 2014. godine u Zoološkom vrtu grada Zagreba uspješno se izleglo 17 mladunaca dok se 2015. izleglo 11 mladunaca. Nakon polaganja jaja, ženke se vraćaju na mjesto gdje su ulovljene dok se mladunci vraćaju u prirodno stanište godinu dana kasnije, nakon što dovoljno ojačaju i prežive najkritičnije razdoblje rasta i razvoja. Pri puštanju u prirodu sve jedinke se prikladno označavaju kako bi se omogućilo daljnje praćenje populacije. Zdravstveno stanje životinja tijekom boravka u Zoološkom vrtu te potrebno uzorkovanje prije puštanja životinja u prirodu prati se od strane Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

 

 

O vrsti

 

Riječna kornjača (Mauremys rivulata) jedna je od dvije vrste autohtonih slatkovodnih kornjača koje žive u Hrvatskoj (druga je barska kornjača - Emys orbicularis). Hrvatska je ujedno i najsjeverniji i najzapadniji dio područja na kojem obitava ova vrsta, a još je rasprostranjena u Albaniji, Makedoniji, Bugarskoj, Grčkoj, pojedinim otocima te dijelu Turske i Izraela. U Hrvatskoj je nalazimo isključivo na području Dubrovačko-neretvanske županije i to u tri međusobno izolirane populacije, što je jedan od razloga nesigurne budućnosti ove vrste. Najugroženija je populacija u Stonskom polju, gdje ove kornjače žive u kanalima i izvorima. Druga populacija nalazi se u Majkovima pokraj Slanog u samo dvije lokve, dok je najjužnija populacija pronađena u Konavoskom polju. Za riječne kornjače presudno je da su u vodenom okruženju. Radi se o životinjama srednje veličine koje mogu narasti do nekih 20 centimetara u duljinu. Maslinasto-zelene ili sivosmeđe su boje s istaknutim bijelim prugama u predjelu vrata. Ženke su obično veće od mužjaka kako bi imale više energije i prostora za nošenje oplođenih jaja. Najčešće polažu 4-6 jaja no može ih biti i do 12. Mladi se legu nakon 65 do 75 dana inkubacije. Zimi hiberniraju, a ukoliko ljeti presuše lokve i izvori u kojima žive, mogu ući i u estivaciju.

 

 

Riječne kornjače uglavnom se hrane algama i biljem iz vode, no mladunci više preferiraju hranu životinjskog porijekla, dakle kukce, ličinke, mekušce, račiće, male vodozemce i ribe te gujavice i pijavice.

Riječna kornjača strogo je zaštićena svojta Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05; 139/08; 57/11). Nalazi se na Dodatku II i IV Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije (Direktiva o staništima) te na Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa.

Jedan od najvećih uzroka ugroženosti riječne kornjače ljudska je aktivnost koja rezultira ubrzanim nestankom, degradacijom i fragmentacijom staništa zbog urbanizacije, regulacijom vodotoka i neodržavanjem vodenih staništa.

 

Više o riječnoj kornjači saznajte ovdje

 

 

Literatura:

Jelić, D., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Podnar-Lešić, M., Janev Hutinec, B., Bogdanović, T., Mekinić, S. i Jelić, K. (2012): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

http://www.mauremys.com/(Projekt zaštite riječne kornjače) – pristupljeno 15.11.2016.

http://www.hhdhyla.hr/podrzite-nas/2-uncategorised/230-istrazivanja-rije... (Hrvatsko herpetološko društvo „Hyla“) – pristupljeno 15.11.2016.
Igor Franić, 22. veljača 2017.

INFORMACIJE

Zagreb

Radno vrijeme

Vrt: od 9:00 do 19:00 sati
Blagajna: od 9:00 do 18:00 sati

Cijena ulaznica

Kako do nas?

Maksimirski perivoj bb, Zagreb

Pravila ponašanja

Karta ZOO-a

KALENDAR DOGAĐANJA