PLANINSKI ŽUTOKRUG

Naziv projekta: Projekt zaštite planinskog žutokruga

Partneri: Hrvatsko herpetološko društvo „Hyla“, Udruga BIOM, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zoološki vrt grada Zagreba.

Godina početka projekta: 2009.

Status: Aktivan 

Vrsta: Planinski žutokrug (Vipera ursinii macrops)

Status vrste prema crvenoj listi IUCN-a: Ranjiva (VU)

 

O projektu

 

Motivirano značajnim nedostatkom informacija o rasprostranjenosti i biologiji planinskog žutokruga, Hrvatsko herpetološko društvo „Hyla“, pokrenulo je 2009. godine „Projekt zaštite planinskog žutokruga“ s temeljnim ciljevima: utvrđivanja detaljnih parametara populacije i precizne rasprostranjenosti vrste, određivanja međuodnosa između planinskog žutokruga (V. ursinii macrops) i druge prisutne otrovnice, poskoka (Vipera ammodytes), postavljanja temelja za izradu Plana upravljanja s akcijskim planom za zaštitu i očuvanje te utvrđivanja odgovarajućeg programa praćenja ove rijetke vrste.

Projekt je započeo određivanjem istraživačke površine, izradom baze za prepoznavanje jedinki i postavljanjem standarda za daljnja istraživanja. Kao područje istraživanja, zbog svoje značajnosti i procjene dobre zastupljenosti vrste, odabran je Južni Velebit (Sveto brdo – Debelo brdo) koji se nalazi unutar Nacionalnog parka Paklenica.

 

 

U 2010. godini istraživanje se nastavlja kako bi se odredile najpogodnije metode za dugotrajnu zaštitu i zadržavanje stabilnih populacija. U 2011. godini projekt nastavlja s djelovanjem, a u suradnji sa Zoološkim vrtom grada Zagreba i Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu pokrenuto je istraživanje završnog stadija razmnožavanja (reproduktivne biologije) te ranog razvoja mladunaca. Istraživanje sadrži dva ključna aspekta: terenska istraživanja (označavanje i prebrojavanje jedinki te analiza ostalih bioloških parametara) te detaljna istraživanja koja se vode na jedinkama smještenima u Zoološkom vrtu u Zagrebu te se vrše u bliskoj suradnji s Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a koja uključuju analizu otrova te bakterijske faune koja prirodno obitava u zmijama kako bi se odredile pojedine rizične skupine koje mogu prouzročiti probleme prilikom kontakta s ljudima.

 

 

Također, u Zoološkom vrtu postavljena je i izložba pod nazivom Prihvati izazov! Upoznaj zmije Hrvatske kroz koju posjetitelji mogu upoznati život zmija, njihovu građu i biološku raznolikost, kao i sam projekt zaštite planinskog žutokruga, a koja naglašava važnost edukativnog aspekta ovog projekta.

Projekt je 2011. godine na natječaju Rufford Small Grants Fondacije ocijenjen kao jedan od najboljih među konkurencijom te je dobio dodatna sredstva za istraživanje i edukaciju na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine za razdoblje 2012. – 2016.

Zoološki vrt grada Zagreba i dalje izlaže planinskog žutokruga u svrhu edukacije i to je jedino mjesto u Hrvatskoj gdje ga se trenutno može vidjeti izvan njegova prirodnog staništa.

 

O vrsti

 

Planinski žutokrug (Vipera ursinii macrops) najmanja je Europska zmija otrovnica i endemična je podvrsta Dinarskoga gorja. U Hrvatskoj naseljava visokoplaninske travnjake Velebita, Dinare, Troglava i Kamešnice te pojedinih ličkih planina. Prilagođen je životu u planinama i nalazimo ga samo iznad 900 metara nadmorske visine. Smatra se našom najrjeđom i najmanje istraženom otrovnicom. Uz poskoka (Vipera ammodytes) i riđovku (Vipera berus), jedna je od tri zmije otrovnice prisutne na području Hrvatske.

 

Ženke planinskog žutokruga su, kao i kod nekih drugih zmija, rastom veće od mužjaka te rijetko narastu dulje od 55 cm. Zimi hiberniraju pod zemljom, u pukotinama između stijena ili korijenja drveća. Na proljeće, nakon topljenja snijega, izlaze prvo mužjaci, a zatim i ženke. Tijekom svibnja okupljaju se radi parenja. Kao i kod mnogih drugih planinskih vrsta, ženke legu žive mlade krajem kolovoza ili početkom rujna. Zadržavanjem jaja u unutrašnjosti tijela ženka može učinkovitije regulirati temperaturu jaja i na taj način povećati vjerojatnost izlijeganja mladunaca.

Planinski žutokrug uglavnom se hrani kukcima (zrikavcima i skakavcima), a odrasle jedinke hrane se i gušterima te malim sisavcima (poljskim miševima, poljskim voluharicama, rovkama). Poput svih drugih ljutica planinski je žutokrug također otrovan, ali djelovanje otrova je slabo i ne predstavlja značajnu opasnost za čovjeka. U slučaju ugriza njegove su posljedice najsličnije ubodu pčele ili ose. Otrov planinskog žutokruga, kao i otrov poskoka, primarno djeluje tako da razara stanice (citotoksično djelovanje), a manjim dijelom djeluje na funkcije živčanog sustava (neurotoksično djelovanje), međutim otrov poskoka ima značajno potentnije djelovanje.

 

Više o planinskom žutokrugu saznajte ovdje

 

 

Literatura:

Edgar, Paul & Bird R. David (2006). Action plan for the conservation of the meadow viper (Vipera ursinii) in Europe. Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural Habitats,T-PVS/Inf (2006) 21.
Jelić, D., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Podnar-Lešić, M., Janev Hutinec, B., Bogdanović, T., Mekinić, S. i Jelić, K. (2012): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb
Ulrich Joger, Jelka Crnobrnja Isailovic, Milan Vogrin, Claudia Corti, Bogoljub Sterijovski, Alexander Westerström, László Krecsák, Valentin Pérez Mellado, Paulo Sá-Sousa, Marc Cheylan, Juan M. Pleguezuelos, Roberto Sindaco. 2009. Vipera ursinii. The IUCN Red List of Threatened Species 2009: e. T22997A9406628. 
Downloaded on 4 November 2016.
http://www.dzzp.hr/novosti/k/vrsta-mjeseca-planinski-zutokrug-857.html(Državni zavod za zaštitu prirode Republike Hrvatske) – pristupljeno 04.11.2016.
http://www.ursiniimacrops.com/(Projekt zaštite planinskog žutokruga) – pristupljeno 04.11.2016.
 

 

 

Zoo Zagreb, 8. prosinac 2016.

INFORMACIJE

Zagreb

Radno vrijeme

Vrt: od 9:00 do 19:00 sati
Blagajna: od 9:00 do 18:00 sati

Cijena ulaznica

Kako do nas?

Maksimirski perivoj bb, Zagreb

Pravila ponašanja

Karta ZOO-a

KALENDAR DOGAĐANJA