ČOVJEČJA RIBICA

Naziv projekta: Čovječa ribica (Proteus anguinus) – Akcijski plan zaštite

Partneri: Hrvatsko herpetološko društvo „Hyla“, Leibniz-Institut für Zoo-und Wildtierforschung (Berlin, Njemačka), Prirodoslovni muzej u Budimpešti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zoološki vrt grada Zagreba.

Godina početka projekta: 2012.

Status: Aktivan

Vrsta: Čovječja ribica (Proteus anguinus)

Status vrste prema crvenoj listi IUCN-a: Ranjiva (VU)

 

O projektu

 

„Čovječa ribica (Proteus anguinus) – Akcijski plan zaštite“ projekt je koji se u Zoološkom vrtu grada Zagreba provodi uz pomoć gore navedenih domaćih i inozemnih partnera. Podatci o rasprostranjenosti čovječje ribice i općenita znanja o ekologiji i biologiji vrste rijetka su usprkos tome što je najprepoznatljiviji predstavnik endemske podzemne faune, a razlog tome može se naći u tome što je vrstu izrazito teško promatrati u njenom prirodnom staništu. Takve je podatke iznimno važno prikupiti kako bi se uspješno mogle odrediti i početi provoditi odgovarajuće mjere zaštite. Temeljni je cilj projekta poboljšati općenito znanje o vrsti koje će omogućiti izradu akcijskog plana zaštite čovječje ribice u Hrvatskoj, kao i povećati opću osviještenost lokalnih zajednica i dionika s ciljem uspješne provedbe mjera zaštite ove vrste. Neke od temeljnih aktivnosti navedenog projekta uključuju: određivanje najboljih lokaliteta (od tri izabrana: Rupećice, Miljacke i Vedrine) za daljnja populacijska istraživanja, prikupljanje DNK uzoraka populacija s proučavanih lokaliteta, provođenje detaljnih populacijskih istraživanja kao i istraživanja ponašanja, razvijanje metodologije i plana za dugotrajno praćenje te zaštitu čovječje ribice, rad s lokalnim stanovništvom na edukaciji i uključivanju istog u zaštitu vrste te osmišljavanje i objavljivanje edukativnih publikacija.

 

 

 

U sklopu navedenog projekta, u Zoološkom vrtu grada Zagreba, ultrazvučnom metodom određeni su spolovi čovječjih ribica koje se drže u Zoološkom vrtu, kao i broj otkucaja srca. Zdravstveno stanje životinja prati Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a redovitim uzorkovanjem, posebna se pažnja usmjeruje na praćenje mikrobiologije i virusologije životinja. Svi dobiveni rezultati koristit će se za daljnje razvijanje projekta.

 

 

Obzirom na završetak drugog dijela projekta „Čovječja ribica - Proteus anguinus“, tijekom lipnja 2015. godine izrađena je aplikacija za LIFE+ projekt za daljnje financiranje aktivnosti Zoološkog vrta i veterinarskih istraživanja. Čovječja ribica i dalje je u sustavu praćenja bakteriologije i virusologije, kao i mogućnosti držanja, prihvaćanja raznih vrsta hrane te potencijalnog uzgoja vrste. Pošto je riječ o vrlo rijetkoj i endemskoj vrsti vodozemca istraživanja koja se provode u sklopu ovoga projekta od iznimnog su doprinosa smjernicama za daljnja istraživanja u zatočeništvu te prirodnom staništu kao i utvrđivanju statusa ugroženosti vrste i zaštite s ciljem održanja iste.

 

O vrsti

 

Čovječa ribica (Proteus anguinus) endem je podzemnih slatkovodnih staništa dinarskog krša. Živi na području Slovenije, Trsta u Italiji, Hrvatske te Bosne i Hercegovine i radi se o jedinom pravom podzemnom kralješnjaku. Osnovna su obilježja podzemnih staništa nedostatak svjetlosti, visoka relativna vlažnost zraka, umjerene promjene temperature na godišnjoj razini, kao i ograničena količina hrane te smanjen broj predatora.

 

Jama Beredine; autor: Manuel Paljuh

 

Ova neobična životinja vodozemac je s najdužim životnim vijekom među tom skupinom životinja, može živjeti i dulje od 60 godina. Koža joj je blijeda, ružičasto-bijela, a lubanja uska i izdužena. Na glavi se nalaze male zakržljale oči prekrivene tankom kožom,  a na vratu jedan par škrga crvene boje koje se zadržavaju tijekom cijelog života jedinke. Ukupna duljina tijela iznosi oko 40 centimetara.

Budući da žive dosta dugo, odrasli stadij postižu tek s 14 - 18 godina. Dišu škrgama i preko kože, ali u uvjetima s dosta smanjenim količinama kisika mogu disati i plućima. Zbog iznimno sporog metabolizma čovječje ribice ne trebaju visoke koncentracije kisika što je jedna od prilagodnbi na podzemni način života. Hrani se organskim ostatcima i špiljskim beskralješnjacima, tj. ličinkama tulara, vodencvjetova, dvokrilaca, mekušaca i rakušaca.

 

 

Razmnožavanje čovječih ribica ne ovisi o godišnjem dobu, budući da su uvjeti podzemnih staništa stabilni i vrlo malo variraju. Odrasle jedinke se za vrijeme parenja grupiraju u pukotinama ili ispod stijena. Mužjaci utvrđuju i brane svoj teritorij, a kada ženka uđe u takav teritorij, započinje ritual udvaranja. Nakon dva do tri dana ženka počinje polagati jaja i cijeli proces ponavlja 25 dana pri čemu ukupno može položiti više od 70 jaja.

Čovječja ribica ugrožena je jer je rasprostranjena na veoma ograničenom geografskom području na kojem su prisutne brojčano male populacije. Najveću opasnost za ovu vrstu predstavljaju ljudske aktivnosti koje uzrokuju degradaciju krških podzemnih staništa. Krš je iznimno porozan i sav otpadni materijal koji se odlaže na površini, nakon nekog vremena dolazi u podzemlje. Nije u potpunosti poznato kako na podzemlje djeluju pesticidi i organska gnojiva koja se u velikoj mjeri koriste u poljoprivredi, a slivnim vodama dolaze u podzemlje. Velik problem stvara i odlaganje glomaznog otpada i mrtvih domaćih životinja u jame i špilje. Negativan efekt imaju i brojni zahvati koji mijenjaju hidrološke režime podzemnih voda (npr. pri gradnji brana i akumulacija).

Zanimljivo je spomenuti kako se čovječja ribica nalazi na osamnaestom mjestu „EDGE TOP 100“ popisa vodozemaca programa zaštite „EDGE of existence“ Londonskog zoološkog društva (ZSL). „EDGE of existence“ program je zaštite koji je usmjeren na evolucijski neobične i ugrožene vrste koje se od ostalog živog svijeta ističu jedinstvenim karakteristikama i prilagodbama te su nezamjenjiv dio svog ekosustava.

 

Više o čovječjoj ribici saznajte ovdje

 

 

Literatura:

 

Jelić, D., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Podnar-Lešić, M., Janev Hutinec, B., Bogdanović, T., Mekinić, S. i Jelić, K. (2012): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Jan Willem Arntzen, Mathieu Denoël, Claude Miaud, Franco Andreone, Milan Vogrin, Paul Edgar, Jelka Crnobrnja Isailovic, Rastko Ajtic, Claudia Corti. 2009. Proteus anguinus. The IUCN Red List of Threatened Species 2009: e. T18377A8173419. 

http://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2009.RLTS.T18377A8173419.en. 

Downloaded on 15 November 2016.

http://www.proteus.hibr.hr/public_html/proteus/en/(PROTEUS Conservation action plan - Čovječa ribica (Proteus anguinus) – Akcijski plan zaštite) – pristupljeno 06.11.2016.

Više o čovječjoj ribici saznajte ovdje

Zoo Zagreb, 8. prosinac 2016.

INFORMACIJE

Zagreb

Radno vrijeme

Vrt: od 9:00 do 20:00 sati
Blagajna: od 9:00 do 18:30 sati

Cijena ulaznica

Kako do nas?

Maksimirski perivoj bb, Zagreb

Pravila ponašanja

Karta ZOO-a

KALENDAR DOGAĐANJA