Spiridon Brusina

Zadar, 11.12.1845. – Zagreb, 21.5.1908.

Spiridon Brusina jedan je od najpoznatijih hrvatskih prirodoslovaca 19. stoljeća, a kao svestrani zoolog postavio je temelje razvoju biologije u Hrvatskoj. Još kao gimnazijalac prihvatio je darvinizam. Godine 1869. kanio je utemeljiti društvo hrvatskih prirodoslovaca. Pisao je Darwinu o tome uz molbu da mu pošalje svoju fotografiju kako bi njome ukrasio diplomu Društva. U svibnju 1869. Darwin mu je osobno odgovorio.

Nakon gimnazije u rodnome Zadru studirao je prirodne znanosti na Sveučilištu u Beču. Po povratku u Hrvatsku počinje raditi u prirodoslovnom odjelu Narodnoga zemaljskog muzeja. Ubrzo osamostaljuje Zoološki odsjek, a nešto kasnije odvaja i botaničku zbirku muzeja. Njegovim dolaskom započinje razvitak Zoološkog muzeja kao moderne prirodoznanstvene ustanove, kojoj je bio upraviteljem od 1876. do umirovljenja 1901. godine. Pokrenuo je i znanstveni časopis Muzeja.  Osobito je zaslužan za napredak i razvoj zooloških te paleomalakoloških zbirki koje je uredio i svrstao po načelima muzejske struke. Brusina je među prvima u Hrvatskoj spoznao golemu važnost sastavljanja znanstvenih bibliografija te je njegovim radom stvorena i bogata zoologijska knjižnica.

Uz Otona Kučeru i Đuru Pilara osnovao je Hrvatsko prirodoslovno društvo 1885. godine; istoimeno društvo djeluje još i danas. Godine 1894. pokrenuo je prvo naše znanstveno istraživanje Jadrana čije je rezultate, potkraj života, objavio u, do tada najpotpunijem, djelu Fauna Jadrana. Time je udario temelje i biologiji mora Hrvatske. U svijetu je najpoznatiji po svojem doprinosu paleontologiji mekušaca; otkrio je i opisao oko 600 za znanost novih svojti fosilnih puževa i školjkaša (od toga 20 rodova i podrodova).

Svojim organizatorskim sposobnostima omogućio je napredak  bioloških znanosti u Hrvatskoj i njihovo povezivanje sa svijetom. Znanstvenoistraživačkim radom u području ornitologije, ihtiologije, malakologije i mamalogije stekao je velike zasluge u domovini, a svojim temeljitim istraživanjima faune neogenskih mekušaca Hrvatske i jugoistočne Europe postao je veoma poznat i u svijetu. Jedan je od klasičnih autora koji se i danas citira.

Kreso, 24. listopad 2014.

INFORMACIJE

Zagreb

Radno vrijeme

Vrt: od 9:00 do 16:00 sati
Blagajna: od 9:00 do 15:00 sati

Cijena ulaznica

Kako do nas?

Maksimirski perivoj bb, Zagreb

Pravila ponašanja

Karta ZOO-a

KALENDAR DOGAĐANJA