Dragutin Gorjanović–Kramberger

Zagreb, 25. 10. 1856. – Zagreb, 24. 10. 1936.

Ovaj poznati hrvatski paleontolog, geolog i paleoantropolog ljubav prema proučavanju prirode pokazuje još kao dječak, marljivo skupljajući zbirke leptira i puževa te fosilnih riba i biljaka iz okolice Zagreba. Nakon završene gimnazije u Zagrebu upisuje fakultet na Sveučilištu u Zürichu, a potom obrazovanje nastavlja u Münchenu.

Karijeru nastavlja u Hrvatskoj, a kao veliki domoljub prezime Kramberger mijenja u Gorjanović i otada sve svoje radove potpisuje hrvatskom inačicom svojeg imena. Prije negoli se proslavio otkrićem krapinskog pračovjeka 1899. godine ostvario je impozantnu znanstvenu karijeru: objavio je 53 znanstvena rada i svojim se rezultatima uvrstio među vodeće svjetske paleontologe.

Ipak, vrhunac karijere i svjetsku slavu postigao je otkrićem jednog od najbogatijih paleolitskih staništa neandertalskog čovjeka u Europi – Hušnjakovo brdo u Krapini.  Kao vrsni paleontolog odmah je uočio delikatnost i značenje samog nalaza te je zajedno s mjesnim vlastima zaštitio nalazište od nekontroliranog odnošenja pijeska i ubrzo započeo s pozornim iskopavanjem koje je trajalo čak šest godina, iscrtavajući pritom geološke profile i bilježeći stratigrafski položaj nalaza.

U pješčenjačkim naslagama špilje visine 8 metra nađeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, što predstavlja najbrojniju i najbogatiju zbirku neandertalskog čovjeka (Homo sapiens neanderthalensis) prikupljenu na jednom nalazištu čija se starost procjenjuje na 125 000 godina. Nađeni su brojni fosilni ostatci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog nosoroga, divljega goveda i mnogih drugih životinja. Više od tisuću pronađenih komada kamenog oruđa iz razdoblja paleolitika, odnosno starijega kamenog doba, svjedoči o materijalnoj kulturi krapinskog pračovjeka.

O tumačenju krapinskog nalazišta postoje različite teorije, koje su danas predmet brojnih rasprava. Nakon višestoljetnog postojanja ono je osobito atraktivno upravo zbog svoje paleontološke važnosti i velikog broja fosilnih uzoraka. Zaštićeno je kao prvi paleontološki spomenik prirode RH, te uvršteno kao jedno od najbogatijih paleolitskih staništa neandertalskog čovjeka u Hrvatskoj i Europi. Danas je na mjestu nalazišta otvoren Kraneamus – muzej krapinskih neandertalaca.

Po tome nalazištu i otkriću krapinskog pračovjeka Dragutina Gorjanovića-Krambergera pamtimo i danas. Suradnici i poštovatelji još za života posvetili su mu mnoga izdanja svojih djela, a od smrti 1936. do danas održano je više znanstvenih skupova koji su u cijelosti ili djelomice posvećeni njegovu djelu.

Kreso, 24. listopad 2014.

INFORMACIJE

Zagreb

Radno vrijeme

Vrt: od 9:00 do 18:00 sati
Blagajna: od 9:00 do 17:00 sati

Cijena ulaznica

Kako do nas?

Maksimirski perivoj bb, Zagreb

Pravila ponašanja

Karta ZOO-a

KALENDAR DOGAĐANJA