PRIMORSKA GUŠTERICA

Naziv projekta: Genomički aspekti brze evolucije primorske gušterice (Podarcis sicula)

Partneri: Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Zoološki vrt grada Zagreba.

Godina početka projekta: 2017.

Status: Aktivan 

Vrsta: Primorska gušterica (Podarcis sicula)

Status vrste prema crvenoj listi IUCN-a: Najmanje zabrinjavajuća (LC)

 

O projektu

 

1971. godine proveden je pokus u sklopu kojeg je 5 parova primorskih gušterica premješten s njihovog nativnog otoka Pod Kopište na otok Pod Mrčaru koji se nalaze u Lastovskom arhipelagu. 35 godina nakon introdukcije gušterica u novi okoliš utvrđena je velika fenotipska divergencija u morfologiji i ekologiji unesene populacije zbog prijelaza s prehrane kukcima na većinom biljnu prehranu. Ove promjene uključuju povećanje glave i pojačanje sile zagriza (prelazak na biljnu prehranu zahtjeva jači zagriz) te pojavu crijevnih zalistaka (povećanje površine crijeva omogućuje učinkovitiju probavu biljnog materijala). Također, zabilježena je i promjena u ponašanju (slabiji odgovor na predatore).

 

 

Kroz ovaj projekt Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta implementira dosadašnja saznanja o povijesti kolonizacije i ekološki uvjetovanoj fenotipskoj divergenciji populacija gušterice Podarcis sicula na otocima Lastovskog arhipelaga u istraživanje evolucijskih procesa koji uvjetuju brze fenotipske promjene u populacijama izloženim novim okolišnim uvjetima. Cilj ovog projekta je odrediti jesu li izražene fenotipske promjene i prijelaz u prehrani koji se mogu primijetiti kod populacije unesene na otok Pod Mrčaru rezultat genetskih promjena ili fenotipske plastičnosti.

 

 

Predviđeno trajanje projekta je 15. siječnja 2017. godine do 14. siječnja 2021. godine. Za vrijeme terenskog istraživanja šezdeset gušterica iz populacija sa otoka Pod Kopište i Pod Mrčaru bit će uhvaćeno ručno ili pomoću omči (30 gušterica iz jedne i 30 gušterica iz druge populacije). Gušterice će tada biti prebačene u posebno dizajnirani objekt Zoološkog vrta grada Zagreba za održavanje i uzgoj gmazova. U posebnim terarijima gušterice će se aklimatizirati kroz sljedećih tri do pet mjeseci. Gušterice će biti hranjene kućnim cvrčcima i ličinkama brašnara iz vlastitog uzgoja žive hrane Zoološkog vrta. Nakon aklimatizacije biti će provedena križanja. Dosadašnja iskustva u Zoološkom vrtu pokazala su da su ove gušterice jednostavne za održavanje i uzgoj u laboratorijskim uvjetima što upućuje na izvedivost ovakvog pokusa.

 

 

 

O vrsti

 

Primorska gušterica (Podarcis sicula) naseljava niz područja: Italiju, Korziku, (i brojne otoke Tirenskog mora), jug Švicarske, zapadnu obalu Jadranskog mora sve do Kotora, područja na jugu Francuske, Španjolske i Portugala, obale Mramornog mora te SAD. U Hrvatskoj pojavljuje se duž čitave obale i na većini otoka. Ova vrsta nije izbirljiva oko staništa, može živjeti u šumama i na livadama isto kao i na poljoprivrednim područjima te na i u zidovima. Vrlo su otporne i prilagodljive, mogu preživjeti širok raspon temperatura. Ovisno o podvrstama mogu izgledati vrlo različito, ali neke karakteristike su uobičajene. Primorske gušterice imaju snažno tijelo i izduženu glavu. Različitih su boja: zelene, maslinastozelene, žućkaste ili svijetlosmeđe a trbuh im je svijetlih boja. Rep je dug kao i tijelo ili duži. Mužjaci i ženke se razlikuju, mužjaci su u prosjeku veći te imaju izražene bedrene pore.

 

 

 

Literatura:

Jelić, D., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Podnar-Lešić, M., Janev Hutinec, B., Bogdanović, T., Mekinić, S. i Jelić, K. (2012): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
http://www.iucnredlist.org/details/61553/0Crnobrnja-Isailovic, J., Vogrin, M., Corti, C., Pérez Mellado, V., Sá-Sousa, P., Cheylan, M., Pleguezuelos, J., Sindaco, R., Romano, A. & Avci, A. (2009): Podarcis siculus. The IUCN Red List of Threatened Species 2009: e.T61553A86151752. Pristupljeno 29. ožujka 2017. godine.
Van Damme, R., Bauwens, D., Castilla, A. M., Verheyen, R. F. (1990): Comparative thermal ecology of the sympatric lizards Podarcis tiliguerta and Podarcis sicula. Acta Oecologica 11(4): 503-512.
Vervust, B., Grbac, I., Van Damme, R., (2007): Differences in morphology, performance and behaviour between recently diverged populations of Podarcis sicula mirror differences in predation pressure. OIKOS 116(8): 1343-1352.
Capula, M., Aloise, G. (2011): Extreme feeding behaviours in the Italian wall lizard, Podarcis siculus. Acta Herpetologica 6(1): 11-14.
Zuffi, M. A. L., Giannelli, C. (2013): Trophic niche and feeding biology of the Italian wall lizard, Podarcis siculus campestris (De Betta, 1857) along western Mediterranean coast. Acta Herpetologica 8(1): 35-39.

 

 

Igor Franić, 4. travanj 2017.

INFORMACIJE

Zagreb

Radno vrijeme

Vrt: od 9:00 do 19:00 sati
Blagajna: od 9:00 do 18:00 sati

Cijena ulaznica

Kako do nas?

Maksimirski perivoj bb, Zagreb

Pravila ponašanja

Karta ZOO-a

KALENDAR DOGAĐANJA